Najmanja dopuštena dužina srdele je 11 cm, papaline i inćuna 9 cm. Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako je domaća flota najviše usmjerena na stok srdele koja čini oko 80% ukupnog nacionalnog ulova male plave ribe (lani je to bilo 62.000 t, od čega srdele 50.000 t).
Tvrde kako se u RH kontinuirano provodi lovostaj tijekom razdoblja mrijesta srdele, a on je zbog ukupnog stanja stoka ove godine trajao sve do 15. veljače. S obzirom na to da je netom završio mrijest, stoga nije isključeno da su jedinke koje su se izmrijestile izgubile na masi. Ili su ulovljene u kanalskim područjima malim plovilima koja ondje smiju raditi (ukupno 30-ak plovila manjih od 18 m koja sudjeluju s manje od 2% u ukupnom ulovu).
Iako nas sve više plaše bruxelleskim birokratima i kvotama na izlov “prelovljene” male plave ribe u Jadranu, srdela je na zagrebačkom Dolcu i dalje najjeftinija. Za kilogram te omiljene, zdrave, a cjenovno prihvatljive ribe, ovih dana treba izdvojiti svega 20 kuna, zbog čega nam ne bi trebalo teško pasti ni što ćemo je, za razliku od gotovo svih drugih morskih delicija s Dolca koje prodavači dobrovoljno i besplatno čiste, sami morati očistiti. No kad krene čišćenje – nema mu kraja. U kilogramu srdele nađu se čak 82 komada, nakon čega potrošač shvati da je puno gore nasamaren i činjenicom da sva riba s kojom se namučio zapravo ni nije srdela, tek možda trećina, a ostatak papaline i pokoji inćun.
Dalmatinci ne love sitne
Ivan Damir Birkić, član uprave biogradskog Adria Octopusa i Udruženja ribarstva HGK, kaže kako papalina nigdje nema, tek u Riječkom kanalu i Novigradskom moru pa nije teško reći odakle je stigla ta sitna “srdela”. Na području Dalmacije, tvrdi on, ribari ne love sitne srdele. Statistika njegova ulova kaže kako on u ovom dijelu godine lovi manje od 47 komada u kilogramu srdele, u prosjeku duge 14-15 cm, dok je inćuna u prosjeku 41 u kilogramu. Dolačke ribice, izmjerili smo, u prosjeku su bile duge 11 centimetara, tek toliko da zadovolje legislativu, čak i lagane papaline, koje su se nekada u velikim količinama izvozile za radničke restorane u Srbiji. No kad na deklaraciji piše srdela, i slatke papaline, koje i laici mogu razlikovati, smrdi na prijevaru potrošača. Doznajemo kako se u Dalmaciji i na južnom Jadranu u pravilu love pozamašni primjerci srdela, veći i od 15 cm, oko 35 do 38 komada u kilogramu. Inćuna oko 45, dok u porciji s Dolca bude 50 do 55 komada/kg, čak i “mršavijih” 70, na samoj granici dopuštene duljine, kao i inćuna.
– Sitna plava riba na ribarnice u unutrašnjosti stiže isključivo s područja Rijeke i Novigradskog mora – objašnjava Birkić. Svaka generacija srdela zauzima određena područja na kojima se hrani, a tu se zadržava manja plava riba stara do godine dana.
Dalmatinska ide u izvoz
– Prednost takve ribe je da se na riječkom dijelu može nabaviti već u 5-6 sati ujutro i u 7-8 sati je u prodaji u Zagrebu. Dalmatinske plivarice pak love i 4-5 sati dalje od obale i u Zadru ili Biogradu su oko 8-9 sati, što znači da bi riba u pravilu u Zagreb stigla tek u podne ili sutradan, kad stiže i nova tura iz Riječkog kanala. Dalmatinski su ribari tako više orijentirani na lokalne tržnice, preradu i izvoz u Italiju – tvrdi Birkić.
Autor članka ne razumije materiju o kojoj piše. Manja srdela nema ljuske i lako se čisti, a veća ima ljuske i teže se čisti. Inčun je tri klase bolji i super ako uleti koji umjesto srdele. Kako te netko može prevariti, ribu vidiš, a kilogram je kilogram. I to za 20 kn.