Vlada se obvezala da će sve tvrtke i sustavi iz domene njezina utjecaja jednokratno platiti dugove do 1. lipnja, no nitko od mjerodavnih ne kaže koliko bi novca moglo biti vraćeno vjerovnicima. Banke kapitala za kredite imaju, a špekulira se da bi državni sustavi mogli povući dvije do tri milijarde kuna kredita za plaćanje dugova.
- Mala poduzeća imaju male obveze - ne mogu oni biti generatori nelikvidnosti - kaže Vladimir Ferdelji, direktor Elektrokontakta i jedan od aktivnijih menadžera u HUP-u. S njim se slaže i poduzetnik Branko Roglić koji odgovara Vladi da je ona kriva adresa kad je riječ o javnoj listi najvećih dužnika. Premijerka je zatražila od HUP-a da objavi imena dužnika, no oni tvrde da jedino država, odnosno paradržavna gospodarska komora ima uvid u dužničke račune.
Država bi morala zakonom narediti da se plaća unutar 60 dana, bez obzira bila tvrtka privatna ili državna. Tko to ne čini, remeti uobičajene novčane tijekove. Ako tvrtka ne plati u roku 60 dana, neka ide u stečaj. Radnici se ne moraju bojati stečaja, jer je to kazna za vlasnika, a ne za radnika. Ako ovaj ne zna ili ne može, doći će drugi koji će znati, kaže Roglić. HDZ je nedavno odbio prijedlog SDP-a da se ozakoni rok plaćanja.
Ranijih su mjeseci poduzetnici tvrdili da su Ina, HEP i HAC glavni kreatori nelikvidnosti, no nakon što su te kompanije povukle značajnije kreditne linije, sad se problem prebacuje na HŽ, zdravstveni sustav, ali i lokalne jedinice (Grad Zagreb, naprimjer) koje također ne ruše ugovorene rokove plaćanja.
- Vlada bi morala pristati i na multilateralnu kompenzaciju, jer bi se tek tada vidjelo tko kome duguje i koliko - ističe Ferdelji. U državnom HEP-u odgovaraju da će ispoštovati zadane rokove plaćanja. Prema posljednjim podacima HEP tvrtkama duguje 822 milijuna kuna, a potražuje od poduzeća i građana oko 1,6 milijardi kuna. Takvo stanje Vladi je argument za tvrdnje da se dužnici kriju u privatnom sektoru.
Uvesti solarno plaćanje.