Pesimizam se ponovo vraća među hrvatske potrošače! Anketa pouzdanja potrošača, koju na mjesečnoj razini provodi Hrvatska narodna banka pokazala je da su hrvatski građani četvrti najpesimističniji narod u Europskoj uniji, nakon Grka, Bugara i Rumunja. Hrvatski indeks pouzdanja potrošača u listopadu je pao na minus 17,7 i smanjuje se tri mjeseca zaredom. Grčki indeks od minus 54 odgovara raspoloženju kakvo je kod nas bilo 2009.
Postizborni optimizam
Prema odluci Europske komisije Anketa ispituje mišljenja 23 tisuće europskih potrošača vezano uz trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću, kao i očekivanja vezana uz buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i državi u kojoj žive. Vrijednosti indeksa kreću se od -100 do 100, a veća vrijednost indeksa u odnosu na prethodno razdoblje upućuje na poboljšanje ili pogoršanje situacije u odnosu na prošlo razdoblje.
Pozitivno je povjerenje prisutno u dvanaest članica EU, među kojima je Češka kao jedina postsocijalistička država, Slovenci su granično u blagom minusu, dok je hrvatski optimizam u zadnjih 18 godina koliko se provodi istraživanje, bio najveći u veljači ove godine (svega minus 11,7 i siječnju prošle godine minus 13,9), što se dijelom poklapa s promjenom vlade i optimizmom građana da će se situacija promijeniti na bolje.
Posljednji podaci HNB-a donijeli su pogoršanje na mjesečnoj razini unutar dva od tri promatrana indeksa. Tako je kompozitni indeks očekivanja potrošača (IOP), koji odražava očekivanja potrošača za narednih 12 mjeseci po pitanju financijske situacije u njihovom kućanstvu te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj, u listopadu iznosio negativnih 9,0 bodova te se na godišnjoj razini pogoršao 5,5 bodova, ali se u odnosu na rujan popravio simbolična 0,1 boda.
Privatno bolje od drugih
Analitičari RBA upozoravaju da je pad indeksa očekivanja potrošača na godišnjoj razini uzrokovan rastom broja negativnih odgovora na pitanje vezano uz buduće kretanje ekonomske situacije u Hrvatskoj. Suprotno tome, percepcija buduće financijske situacije u kućanstvu potrošača poboljšala se i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, što je bilo dovoljno za blagi porast na mjesečnoj, ali ne i na godišnjoj razini. Pitanje “Koliko je vjerojatno da ćete tijekom sljedećih 12 mjeseci uspjeti išta uštedjeti?“ tradicionalno prikuplja velik broj negativnih odgovora, a upravo se na temelju odgovora na to pitanje i procjene ekonomskih kretanja temelji indeks pouzdanja potrošača.
RBA u svojim dnevnim analizama ističe da je prema prošlogodišnjem listopadu zabilježen značajan porast broja pozitivnih odgovora na pitanje o mogućnosti štednje, koji je s druge strane bio neutraliziran rastom broja negativnih odgovora na pitanje vezano uz ukupnu ekonomsku situaciju u idućih 12 mjeseci.
Također u listopadu je zabilježen veći broj pozitivnih odgovora na pitanje je li sad pravo vrijeme za kupnju trajnih dobara za kućanstvo, primjerice namještaja, stroja za pranje rublja, televizora i slično. Proteklih mjeseci i eurozona i EU bilježe porast potrošačkog povjerenja, no s obzirom na kolebanja taj se val nije do kraja prelio na Hrvatsku. Ipak, domaće je raspoloženje potrošača optimističnije od hrvatskog dugoročnog prosjeka, opretećenog višegodišnjom recesijom.
