Projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina je pripremljen. Određena su istražna polja, otvorena je Agencija koja će voditi sve poslove naplate koncesija, a natječaji će početi u travnju. Nakon što su Norvežani iz Spectruma priznali da su pronašli ugljikovodične nakupine, najveće naftne kompanije svijeta spremne su za ulaganje u Jadran jer su sigurne da će u njemu pronaći velike količine energenata. U Ministarstvu gospodarstva zato zadovoljno trljaju ruke jer su na pragu realizacije jednog od najvećih gospodarskih i fiskalnih uspjeha Hrvatske.
Inini podaci se prodaju
Veliki novac za proračun slijevat će se nakon 2019. kada će početi eksploatacija. Koncesijskim modelom koji je odabran za Jadran država će utržiti 54 posto prihoda od proizvodnje nafte i 60 posto prihoda od plina kroz sedam vrsta naknada od kojih su najvažnije naknada za količine i ona za podjelu količina dobivenih ugljikovodika.
– Naknada za pridobivene količine nafte je danas 5 posto, a bit će 10 posto. Država će, s obzirom na to da je Ina lani poslovala bez dobiti, za 2013. uprihodovati 365,7 milijuna kuna, dok bi prema novom modelu prihodovala 3,8 milijardi kuna – računica je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.
Na temelju tog izračuna može se pretpostaviti da bi osim energetske stabilnosti iskopavanje Jadrana moglo donijeti i stabilnost javnih financija. Međutim, milijarde za proračun vidjet ćemo za otprilike pet godina jer u međuvremenu treba provesti natječaje i istraživanje. Za početak, 10. ožujka otvara se “data room” u novoosnovanoj Agenciji za ugljikovodike u kojoj će investitori moći zaviriti u podatke. Za to će iskustvo platiti 5000 eura. Puno više koštat će ih dokumentirane seizmičke snimke Jadrana. Mogu birati hoće li vjerovati snimkama koje je izradio norveški Spectrum ili koristiti stare podatke Ine, a oba seta prodaje Agencija.
Autor: Duško Marušić/PIXSELL
Najviši ekostandardi
– Teškom mukom došli smo do podataka iz Ine, koji su u vlasništvu države i ti će se podaci moći za određenu cijenu kupiti u Agenciji – pojasnio je Vrdoljak koji od početka vodi megaprojekt. Norveški Spectrum, koji je platio snimanje Jadrana i financira promociju podataka, ima pravo prodati pet setova dokumentacije za svoj račun, a svaku iduću prodaju dijeli popola s državom.
Odlučeno je da će se Jadran podijeliti na 29 istražnih blokova, od kojih će osam biti na sjevernom Jadranu u dubini mora do 100 metara, a 21 blok u srednjem i južnom Jadranu, pri čemu njih 16 na dubini do 1000 metara, dok su ostali u još dubljemu moru.
Natječaji će se otvoriti tijekom travnja, a s obzirom na velik interes svjetskih kompanija, Vrdoljak očekuje da će se sva polja koncesionirati te da će istraživanja početi najkasnije u 2015.
U svakom bloku mogu se očekivati po dvije bušotine, a kako je prosječno ulaganje od 40 do 60 milijuna dolara, u prvih pet godina koliko traje istraživačka faza možemo očekivati ulaganja od 2,5 do 3 milijarde dolara.
Standard je da domaće gospodarstvo sudjeluje s 40 posto udjela pa je Vrdoljak najavio unosne poslove za brodogradilišta i metalnu industriju u prvim godinama istraživanja. Osim angažmana domaćih kompanija očekuje se i doprinos kroz zapošljavanje inženjerskih kadrova. Koliko je bitan projekt pokazuje i činjenica da se potencijalni ulagači u Petrokemiju raspituju o njemu jer uz novac za državu s njim dolazi i jeftini plin za domaću industriju. Ekonomska isplativost projekta je neupitna, a bojazan od negativnih ekoloških utjecaja u Ministarstvu umiruju tvrdeći da su inzistirali na najvišim ekološkim standardima. Umiruje i činjenica da unatoč više od 1000 bušotina na talijanskoj strani nije bilo ekoloških poteškoća.
>>Utrka za crno zlato: Moćni Putin želi naftu iz Jadrana?!
Kojoj državi idu prihodi našoj jadnoj i bijednoj i gladnoj ili vašoj, političkim oligarsima za audije,zlatne wc školjke,avione.