Konferencija Euromoney

Prvi put od krize rast će krediti u svim zemljama u regiji, u Hrvatskoj najmanje – 0,3 posto

Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
16.01.2018.
u 15:54

Ministar Marić: uspjeli smo ostvariti održiv rast. Uvjeren sam da je mnogo održiviji nego dosad

UniCreditovi su makroekonomisti složni: uz očekivani rast BDP-a veći od tri posto, za bankarski je sektor u regiji okruženje u 2018. i 2019. izuzetno povoljno. Kreditiranje će prvi put od krize rasti u svim zemljama, pa i Hrvatska iz dosadašnjeg minusa prelazi u plus, no zadnji smo s rastom od 0,3 posto.

- Za većinu zemalja u srednjoj i istočnoj Europi 2017. je bila najbolja godina od 2010. u pogledu ekonomskog rasta. U budućnosti se očekuje nastavak solidnog rasta BDP-a u većini zemalja, oko tri posto ili više, no uz određeno umjereno usporavanje u 2018. i 2019. – komentiraju analitičari koji za Hrvatsku također prognoziraju usporeniji rast 2,8 posto.

- Uspjeli smo ostvariti održiv rast. Uvjeren sam da je mnogo održiviji nego dosad. Svaki model rasta u regiji fokusiran je na investicije, posebno u izvozne djelatnosti. Ostvarujemo i dobrobiti od zajedničkog tržišta posljednje četiri godine otkad smo u EU; iz perspektive proizvodnje koja raste, retaila koji se oporavlja... – istaknuo je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji Euromoney u Beču.

Moderator ga je dočekao riječima: smijete se, a imate i zašto, aludirajući na poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske. Marić je kao glavni argument za taj potez apostrofirao poboljšanje fiskalne pozicije koje, kaže, počiva na tri stupa: stimulativnom rastu, kontroliranoj potrošnji na prave svrhe i učinkovitijem prikupljanju poreza. Napomenuo je kako se i prošlogodišnja porezna reforma pozitivno odrazila na ekonomiju.

- Smanjenje poreza pozitivno se odrazilo na proračunske prihode? – pitao ga je moderator.

- Da, manje je više – konstatirao je ministar financija te najavio daljnje stimuliranje biznisa.

A govoreći o smjeru razvoja bankarskog biznisa, analitičari UniCredita napomenuli su da zemlje srednje i istočne Europe predstavljaju idealno okruženje za promicanje digitalnog bankarstva zbog njihove relativno visoke stope sveukupne digitalizacije.

Očekuju se da će im se broj digitalnih korisnika povećati s trenutačnih 44 na 51 posto svih klijenata u 2019., dok će se broj korisnika mobilnog bankarstva povećati sa 28 na 47 posto tijekom iduće dvije godine.

- Mi ne pričamo o digitalizaciji. Mi se digitaliziramo! Unapređujemo upravljanje podacima i analitiku kako bismo proširili regionalno poslovanje s klijentima -  poručio je Carlo Vivaldi, direktor UniCreditova odjela za srednju i istočnu Europu.

O usmjerenju cjelokupnog gospodarstva na digitalizaciju i FinTech govorio je Vilius Šapoka, ministar financija Litve, zemlje u kojoj se i poreznim tretmanom i kroz podršku centralne banke promiče FinTech.

- Bankari su konzervativni financijeri per se. Ulažu s velikim oprezom. Ako ste brzorastuća tvrtka, nemate nikakve šanse dobiti kredit za svoj projekt, a trebate financijski „poguranac“ za rast produktivnosti. Ne govorim o velikim tvrtkama, nego o malim FinTechima u kojima je veliki potencijal – rekao je Šapoka te pojasnio da privlačenjem stručnjaka za blockchain tehnologiju visokim plaćama i visoko produktivnim okruženjem mogu razviti uspješne FinTech kompanije, ne samo na regionalnoj, nego i globalnoj razini. Kad su posrijedi rizici vezani uz tu vrstu poslovanja, pri čemu najviše misli na zaštitu potrošača, smatra da se njima najbolje upravlja ako ih se prati od početka i to na državnoj i regulatornoj razini.

- Ohrabrujemo građane da pokrenu vlastite biznise, poreznom politikom koja je posebno poticajna prema novim tehnologijama – poručio je Šapoka.

Zdravko Marić
1/12

 

Ključne riječi

Komentara 8

ST
stefj
17:12 16.01.2018.

Je, sve je to divno i krasno, a onda proračunski rashodi rastu i u tome nema niti jedne investicije. Tako ćemo se jako brzo vratiti na stare staze... A i struktura BDP-a nam je super, potrošnja i turizam nam čine glavne prihode. Tako to ne ide, ovo je samo trenutno poboljšanje u odnosu na ono prije, ali bez smanjenja enormne količine uhljeba i interesnih skupina na proračunu, ništa od svega. Nema budućnosti ovako... Ne hvaliti se, već raditi. Ovo nije niti približno dovoljno da bi se zadržali ljudi ili osigurao održivi razvoj ili stigle bilo koja druga zemlja (osim Bugarske) po BDP-u...

DU
Deleted user
20:43 16.01.2018.

Drzave bivseg socijalistickog uredjenja i.hrvatska svakako su idealne za lihvarsko kreditiranje poslovnih subjekata i stanovnistva pretvarujuciga u duznickog roba a drzave u kolonije Jedino polazem nadu u polsku zbog velicine i madjarsku jer je vodi pravi muz a mi hrvati sa ovakvim vodjama cemo jos dugo lutati pustinjom dok se ne pojavi drzavnik....a ni sluganovicima nece vjecno .....

ZV
Zvjerko
20:29 16.01.2018.

Dokle god se rast koristi za potrošnju, a ne za smanjenje duga, pad kamata i smanjenje poreza, mali čovjek neće osjetiti ništa od tog rasta. Može Hrvatska imati rast od 30%, ali uzalud sve kada bi se taj rast istopio u silnoj nepotrebnoj potrošnji države. Potrošnji koja ne omogućuje bolji život malom čovjeku nego samo vrhuški.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije