Europska središnja banka spustila je referentnu kamatnu stopu na 0,15 posto i prvi put u povijesti uvela negativne kamate na depozite banaka položene kod središnje banke i do minus 0,10 posto. To znači da će ubuduće banke morati plaćati naknadu za čuvanje novca u središnjoj banci, a i bez te nove penalizacije kamate su dulje vrijeme bile na nuli.
Ništa od reformi
Time ECB motivira banke da odobravaju kredite i kapital ulažu u oporavak europske ekonomije, koja raste po stopi od samo 0,2 posto. Spuštanje ključne kamatne stope na povijesni minimum odgovor je ECB-a i na deflaciju koja je prisutna u nekoliko članica EU, dok je prosječna stopa inflacije od 0,5 posto daleko ispod ciljane inflacije od dva posto. “Povijesni potezi” Marija Draghija reakcija su i na poteškoće koje prati oporavak država na europskom jugu, prije svega visoku nezaposlenost i spor rast. Rušenje kamata nailazi i na kritike, prije svega iz Njemačke, jer su pali prinosi na državne obveznice i za države koje nemaju investicijski kreditni rejting, što će, boje se, umanjiti pritisak na te zemlje da provedu reforme. Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta, kaže da je ta kritika dijelom opravdana, no ECB svojim odlukama daje signale bankama da nešto rade i daju više kredita. Spomenute mjere prate i druge odluke ECB-a kojima se oslobađa kreditni potencijal od 400 milijardi eura za tvrtke i stanovništvo.
– Stvar je u tome da se višak likvidnosti nalazi u njemačkim i francuskim bankama, a zadužuju se banke iz Portugala, Italije, Grčke. ECB ih želi potaknuti da kreditiraju banke s periferije kako bi bile manje ovisne o kreditima ECB-a – ističe Ivanov.
Ona ne vjeruje da će HNB uvesti negativnu kamatu za prekonoćne depozite u Hrvatskoj jer bi ta odluka utjecala na odljev depozita.
Lagani pad kamata
Očekuje se negativna reakcija velikih europskih banaka na potez ECB-a, pogotovo za kaznene kamate, ali i daljnji pad prinosa na državne obveznice za rizičnije države.
Potezi ECB-a pomogli su i Hrvatskoj da se nedavno zaduži ispod četiri posto, a politika jeftinog novca dovela je i do blagog pada kamata na komercijalne i potrošačke kredite, oko 0,25 posto. Referentna kamatna stopa ECB-a kretala se 2008. godine i do pet posto kada je središnja banka visokim kamatama hladila pregrijano tržište, dok sada sve čini da ga potakne. Draghi je jučer kazao da još nije iscrpio sve mogućnosti.
Ha, ha, ha... ova je dobra, polozis svoj novac u banku i onda jos moras platiti banci da ona raspolaze s tvojim novcem, umjesto da ti banka isplacuje kamatu zato sto si joj posudio svoj novac. EU tzv. ekonomija je dosegla nivo obicnih ulicnih dzeparosa i pljackasa. Uskoro ce poceti upadati u kuce i krasti novac od gradjana.