Banke koje u izračunu kamate koriste nacionalnu referentnu stopu spustile su kamate na kredite od 1. srpnja, a prve su pad kamate objavile Hrvatska poštanska i Zagrebačka banka. Premda je donedavno koristio euribor, i PBZ je prije nekoliko mjeseci plasirao kredite vezane uz NRS, kojima je sada spustio kamatu.
Izračunali smo da će dužnici koji otplaćuju prosječan stambeni kredit od 80.000 eura na 30 godina do kraja godine zbog toga uštedjeti gotovo 600 kuna u svakoj od te tri banke. Mjesečno će im rata pasti malo manje od sto kuna. NRS, indeks koji se formira na hrvatskom međubankarskom tržištu, pada već drugo polugodište pa će godišnja ušteda na takav kredit u nekim bankama u odnosu na lani biti veća od 2100 kuna. Takav je primjer HPB, koji je snižene kamatne stope odlučio primjenjivati i za sve buduće kredite i klijente.
– HPB je kredite stanovništvu s promjenjivom kamatnom stopom vezao uz NRS jer on odražava kretanje cijene izvora sredstava u Hrvatskoj. Dosad nismo nikad jednostrano povećavali kamate na kredite stanovništvu, a rezultat takve kreditne politike doveo je do iznadprosječnog tržišnog rasta HPB-a od 8,1 posto u 2013. – prokomentirao je predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić.
HPB, Zaba i PBZ kamatu su spustili 0,26 postotnih bodova za stambene kredite vezane uz šestomjesečni NRS, a za ostale kredite Zaba je kamatu smanjila 0,22 postotna boda. S obzirom na to da je Zaba od prve objave NRS-a s kraja 2012. kamate smanjila kumulativno 0,45 do 0,50, a HPB od 0,46 do 0,49 postotnih bodova, sad se to već može nazvati trendom.
A trend najvećih banaka uglavnom prate i ostale, premda se, osim OTP-a, druge veće banke ne ravnaju prema NRS-u, nego prema euriboru. U Splitskoj banci zasad sve ostaje po starom. Poručuju da s obzirom na kretanje euribora po kojem se ravnaju kod njih, u pozitivnom ili negativnom smjeru, promjena neće biti značajna. Erste povećava kamatu na kredite valutno vezane uz euro 0,068 postotnih bodova, a za kunske kredite smanjuje ju 0,22 boda. Hypo će sniziti kamate vezane uz zibor i Trezorske zapise Ministarstva financija, no ne preciziraju detalje, dok je RBA smanjila kamate na nove nenamjenske te „zelene“ i akcijske stambene kredite. O kreditima u otplati ne izjašnjavaju se.
Dragi moji (bivši) sunarodnjaci, Preselio sam u Švedsku prije cca godinu dana. Kupio sam ovdje stan, uz cca 2% kamata. Država mi vraća 30% kamate kroz poreznu olakšicu, dakle efektivna kamata mi je oko 1.4%. Prilikom dizanja kredita i kupnjee stana nisam platio niti jedne kune doslovno niti jedne naknade ili poreza. Ukoliko poželim, mogu vratiti glavnice koliko poželim, kada poželim, bez ikakve naknade ili penala. Pa si eto razmislite, zašto i kako "naše" banke posluju u RH pod uvjetima koji su daleko, daleko gori, i zašto vi to pristajete plaćati.