Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju da će ove godine realni gospodarski rast u Hrvatskoj dosegnuti 5,8 posto, a u 2023. godini usporiti na 1,8 posto uslijed klizanja eurozone u recesiju, visoke neizvjesnosti u okruženju rata i razmjerno snažnih inflatornih pritisaka.
Kako navode u najnovijim RBA analizama pod naslovom "Pod prijetnjom stagflacije", snažan i široko rasprostranjen rast domaćeg gospodarstva u prvom polugodištu ove godine iznosio je 7,3 posto, što je uz Sloveniju jedna od najviših stopa rasta unutar EU, a takav rast bio je predvođen izvozom usluga, osobnom potrošnjom i obnovom zaliha.
Uslijedila je središnja turistička sezona s rastom noćenja i još snažnijim rastom prihoda. Istovremeno, tržište rada nastavilo je bilježiti pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, ali i sve izraženiji pad realnih plaća uslijed snažnih i rastućih inflatornih pritisaka.
"Percepcija inflacije ostaje visoka, što izravno utječe na raspoloženje i optimizam potrošača koji se zadržava na razmjerno niskim razinama. Prvi znakovi usporavanja gospodarstva primjetni su u najnovijim visokofrekventnim pokazateljima za rujan, a s približavanjem kraja godine oni bi trebali biti i sve izraženiji. Čak i u takvom scenariju, prema našim očekivanjima realna stopa rasta BDP-a u 2022. godini iznosit će visokih 5,8 posto", ističe direktorica Direkcije ekonomskih i financijskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević.
RBA je tako podigla svoju raniju procjenu gospodarskog rasta Hrvatske od 3,9 posto u ovoj godini, iznesenu u prethodnim RBA Analizama.
Živković Matijević međutim napominje da su nastavak rata u Ukrajini, energetska kriza, inflatorni pritisci diljem Europe i pad raspoloživog dohotka neki od nepovoljnih čimbenika s kojima će se dočekati izrazito izazovna 2023. godina.
"Štoviše, prema očekivanjima, euro područje će već na prijelazu u novu godinu zakoračiti u recesiju, a njezina jačina i dubina uvelike će odrediti ekonomske izglede Hrvatske. Za sada ostajemo razmjerno pozitivni i projiciramo stopu rasta od 1,8 posto, s naglašenim negativnim rizicima, koji bi u slučaju materijalizacije Hrvatsku gurnuli prema stagnaciji gospodarske aktivnosti", navodi Živković Matijević. Time je RBA revidirala naniže svoju raniju procjenu gospodarskog rasta u idućoj godini od otprilike 3 posto.
Inflacija potrošačkih cijena zadržavat će se na dvoznamenkastim razinama i slijedeće tromjesečje s laganom, ali tek postepenom tendencijom opadanja. Povratak stope rasta potrošačkih cijena ispod 2 posto u RBA ne očekuju ni u sljedećoj 2023. U najnovijim RBA Analizama navodi se kako bi ove godine prosječna stopu inflacije mogla iznositi 10,6 posto, a u 2023. godini 6,7 posto.
I dok je u 2022. godini rast cijena bio blagonaklon prema priljevima u državni proračun, rezultirajući u sužavanju manjka u državnoj blagajni i smanjenju omjera javnog duga i (nominalnog) BDP-a, u 2023. kreatori ekonomske politike naći će se u situaciji pritisaka na rast plaća uz istovremeno zamjetno usporavanje osobne potrošnje koja generira najizdašniji prihod u državni proračun, PDV, smatraju analitičari RBA.
"Iako su naša očekivanja nešto konzervativnija od Vladinog plana proračuna 2023., ona odražavaju još uvijek zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. S druge strane euro područje i izgledni ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i ispunjavanje mjerila za povlačenje sredstava iz NPOO neki su od čimbenika koji potencijalno Hrvatskoj daju priliku za snažnije, otpornije i održivije gospodarstvo", zakljužuje Živković Matijević.
