Stanje u drvoprerađivačkom sektoru složeno je. No, umjesto da država i resorno Ministarstvo poljoprivrede otklone probleme i otežano poslovanje drvne industrije na tržištu, donosi se niz novih poremećaja i nameta, novi tehnički propisi i pravilnici, drakonske kazne do 200 tisuća kuna, licenciranje djelatnosti kakve nema ni jedna druga industrijska djelatnost, a predviđena je čak i burza drva kojom se krše pregovaračka načela o slobodnom kretanju roba, upozoravaju iz drvnog klastera Hrvatski interijeri, ogorčeni na nacrt prijedloga Zakona o preradi i uporabi drva, proizvodima od drva i namještaja, koji će se u ponedjeljak predstaviti i javnosti.
Stop sirovini u izvozu
Intencija je novog zakona da drvo konačno postane dobro od posebnog interesa za RH te da drvne tvrtke u proizvodnji namještaja, papira, raznih građevina i opreme, glazbala i igračaka, imaju prioritet, odnosno prvenstvo kod raspodjele 70% drvne sirovine u vlasništvu države. Činjenica je, naime, da su drvoprerađivači dosad ostajali i bez sirovine te da u izvozu završi dvostruko više sirovine i proizvoda od drva nego namještaja i ostalih finalnih proizvoda. No zakon je u sadašnjem obliku neprihvatljiv, drže i u Udruženju drvno-prerađivačke industrije HKG.
Čelnik udruženja Zdravko Jelčić u pismu ministru Tihomiru Jakovini ogorčen je što zakon, među ostalim, ne rješava ni pitanja sirovine višegodišnjim ugovorima s Hrvatskim šumama niti su u njega ugrađene mjere industrijske politike koje bi doprinijele jačanju konkurentnosti sektora. S obzirom na to da ćemo 1. srpnja u EU, neshvatljivo je i guranje zakona u hitno donošenje, kad će se od tada niz uredbi iz europskog zakonodavstva izravno primjenjivati i na hrvatski drvni sektor, primjećuje Jelčić. Tihana Kos, čelnica Hrvatskih interijera, optužuje da se zakonom žele nametnuti privatni interesi pojedinaca ili skupina kako bi se osigurao monopol nad tržištem roba i usluga vezanih za drvno-prerađivački sektor. Tomu u prilog ide i burza drva, objašnjava ona.
No, iako bi se, neslužbeno doznajemo, burzom spriječio kriminal s privatnim šumama gdje se na crnom tržištu “zavalja” više od 600.000 kubika, odustalo se od nje jer se Hrvatske šume (HŠ) boje da će izgubiti primat u distribuciji sirovine. Pobornici zakona tvrde kako su sve sadašnje primjedbe nevažne za sektor. Najbitnija je konačna zaštita hrvatske industrije od okruženja EU, posebice sirovine. Ono što nije regulirano nacionalnim zakonodavstvom, teško da će proći liberalizacijom tržišta u EU. Slovenija je, upozoravaju, najbolji primjer zaspale birokracije. Ako se u EU vidi da je zakon nepotreban, lakše ga je ukinuti nego obratno.
Nacionalni interes
Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, kaže da se zakonom drvo konačno ozakonjuje kao dobro od nacionalnog interesa, jamči dugoročna opskrba domaćim tvrtkama te uvodi red na tržište. Dodaje da se potiče i uporaba drva odredbom da se nastavno na stoljetnu tradiciju uporabe drva u RH u najmanje 5% volumena svih novih građevina koristi drvo. Pročelja svih novih građevina u brdsko-planinskim područjima poput Delnica, gdje je drvo tradicionalni graditeljski materijal, morat će imati barem 20% drva (kao u Južnom Tirolu ili Bavarskoj), a u svim javnim objektima kod novih postrojenja ili zamjene peći na fosilna goriva ugradile bi se peći na pelet ili na druge obnovljive izvore energije.
>>U prva dva mjeseca više krađa drva nego cijele 2009. godine
>>Prevario šumariju za 148 kubnih metara drva
