PARLAMENT PRIHVATIO PAKET MJERA

Rekordne razine proizvođačkih cijena u Njemačkoj, inflacija najveća od 1981. godine

Ilustracija
Foto: Reuters/PIXSELL
20.05.2022.
u 12:22

Cijene struje porasle su za 87 posto, a predistributeri su platili 157 posto više nego prije godinu dana. Cijene lakog loživog ulja porasle su 102 posto, a motornih goriva za 46 posto.

Proizvođačke cijene u Njemačkoj u travnju su dosegnule nove rekordne razine, više od 33 posto, ponajviše zbog rasta cijena energije, priopćio je u petak njemački savezni statistički ured Destatis.

Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda poskočio je u travnju na godišnjoj razini za 33,5 posto, što je najveći zabilježeni rast u Njemačkoj do sada, objavio je Destatis. U ožujku se povećao 30,9 posto.

U okruženju ruske invazije na Ukrajinu, indeks je u odnosu na prethodni mjesec porastao 2,8 posto. Ekonomisti su očekivali upola sporiji rast, za 1,4 posto.

Cijene energije poskočile su za 87 posto u odnosu na prošlu godinu i za 2,5 posto u odnosu na ožujak.

Troznamenkasti rast cijena prirodnog plina i dalje je glavni razlog rasta cijena energije. Elektrane su morale plaćati četiri puta višu cijenu nego godinu dana prije, a cijene su za industrijske potrošače porasle 260 posto, a kod preprodavača 170 posto, priopćila je njemačka statistička agencija.

Cijene struje porasle su za 87 posto, a predistributeri su platili 157 posto više nego prije godinu dana. Cijene lakog loživog ulja porasle su, pak, 102 posto, a motornih goriva za 46 posto.

Ako se isključe energenti, ukupni indeks proizvođačkih cijena je porastao za 16,3 posto na godišnjoj razini i za 3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Inflacija na najvišoj razini od 1981.

Inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila je u Njemačkoj u travnju 7,4 posto, za koliko su cijene porasle u odnosu na isti lanjski mjesec.

Zbog najviše inflacije u posljednjih 40-ak godina, u četvrtak je njemački parlament prihvatio paket mjera ekonomske pomoći za građane, uključujući uvođenje mjesečne karte za javni prijevoz od samo devet eura u cijeloj zemlji.

Paket također uključuje smanjenje poreza za benzin i dizel za kvartalno razdoblje, čime se porez na energiju spustio na minimalnu razinu dopuštenu u Europskoj uniji.

I dok vlade u zemljama eurozone nastoje pomoći građanima kako bi lakše prebrodili povećane životne troškove, Europska središnja banka (ECB) najavila je ukidanje monetarnih poticaja, uvedenih u cilju pomoći gospodarstvu za vrijeme koronakrize.

Po svemu sudeći, ti će poticaji biti ukinuti na kraju drugog tromjesečja, a potom se očekuje povećanje kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija.

A to bi moglo usporiti oporavak gospodarstva od koronakrize.

Ključne riječi

Komentara 3

DU
Deleted user
13:00 20.05.2022.

Bar da su smanjili PDV na neke "energ. osjetljive proizvode"! Ne, tako nešto ni pomisliti nego oni linearno "priheftaju" 19 % PDV-a, a trgovci uredno nabiju svoju postotnu maržu gore. Recimo, u proizvodnji glinenog crijepa je udio cijene plina oko 30 %, a u cijeni aluminija je udio cijene el. energije čak 70 %. Pa ako rastu cijene energenata, proizvođač naprosto mora "prevaliti" povećanu cijenu energije na leđa krajnjeg potrošača, zar ne? Kad kupite staklenku nekog prehramb. proizvoda u trgovini, već cijena plina sadržanog u proizvodnji staklene ambalaže "gura" cijenu gore, a da se ne govori da je porasla i cijena Diesel-a kojeg je rabio traktor pri obradi toga usjeva, da porasla i cijena min. gnojiva jer je zemni plin temeljna sirovina za njegovu proizvodnju itd. itd. Zaključno, teško da tu ima prostora za stopirati inflatorni val - kad je država i dalje nezajažljiva, oni bi i dalje i trošarinu povrh PDV-a na naftne derivate, radije bi se sjekli tamo gdje su najtanji nego se odreći ogromnih prihoda kojeg donose energenti u drž. proračun.

Avatar nekakav
nekakav
12:47 20.05.2022.

i zbilja mislite da će njemačka, koja najviše novca uplaćuje u proračun eu-a, i dalje vući eu? lokomotiva polako posustaje, silno printanje eura iz zraka je došlo do svog kraja, i sad će trebati, kao i ameri, početi trošiti ono što se realno zaradi. jer svijet izvan zapadnog kruga sve manje je spreman za svoju robu i usluge uzimati dolare i eure stvorene iz ničega. inflacija je ono čega se svaka normalna država mora bojati. zapadni model tiskanja novca bez obaziranja na posljedice na dulji rok je istrošen, to su govorili jači ekonomisti početkom QE, al ih nije politika slušati htjela, ni komentirati uopće. sad je kasno, bacanje par tisuća milijardi eura i isto tolko dolara, na zemlju, je proizvelo učinak, kamate banaka na oročenu štednju nikad nisu bile manje, čak i u minus idu, što je previše opasno bilo, al su države to dopustile jer su to i same uzrokovale. banke s novcem iz zraka nisu znale niti imale kud, pa su ga plasirale u mešetarenje dionicama, novca za igre na burzi je bilo, i sad dolazimo do finala predstave, gdje je jasno da jedna strana mora biti gubitnik. doba jeftinog novca, jeftine energije i jeftine hrane je završilo zauvijek. financijski inženjering na kojem se zapad tolko uzdignuo je došao do svog vrhunca, i sad slijedi jako jako strmi pad. držite se dobro, ako imate za što, primite se, nešto čvrsto. trgovanje opcijama, futuresima, robom i uslugom koja još nije proizvedena niti isporučena, je samo jedna u nizu varijanti i sojeva ponzijeve šeme.

DU
Deleted user
13:21 20.05.2022.

Ništa novo, sa jedne strane rat, tj više ratova u jednom, i ekonomska kriza sa druge strane, koja se ubrzava, i ne treba neka velika pamet, da se zaključi sa velikom vjerovatnosti gdje će to sve skupa odvesti. To je praktično 1/1.Nepoznato je samo to, šta će biti nakon toga, jer kroz to iskustvo čovječanstvo nije još nikad prošlo. A svemu dođe prvi put. Tako da, čekamo očekivano, a nije da je nešto daleko.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije