Na istražnoj koncesiji u Hayan bloku (Jazal-1) za nedavna testiranja sloja dobiveno je 450 kubika nafte na dan, što je pouzdan pokazatelj da je riječ o izdašnom sloju. No, kako se radi o istražnoj bušotini, ne smiju se davati službene informacije niti procjenjivati zalihe.
Izdašno nalazište
Bušotina se nalazi osam kilometara istočno od Jihara 2, najizdašnije Inine bušotine na bloku Hayan, iz koje se od kolovoza prošle godine proizvodi nafta i iz koje je dosad proizvedeno 55.000 tona. Ako ispitivanja potvrde komercijalnost otkrića, Jazal bi mogao biti četvrto polje na kojem je Ina otkrila ugljikovodike. Kako se temeljna vrijednost kompanije ocjenjuje prema otkrivenim količinama nafte, plina i kondenzata kojima raspolaže, posebno u današnjim uvjetima izrazito visokih cijena nafte, procjene govore da se Inina valorizirana vrijednost nalazišta sa 2,4 milijarde dolara u 2004. popela na 3,6 milijardi u 2005.
Rezerve zaliha imaju uzlazni trend iz godine u godinu, a tako se i aditiraju. Budući da je otkriće u Siriji svježe - nepunih mjesec dana - te nije ušlo u službenu procjenu vrijednosti za prošlu godinu, očekuje se da bi ono do jeseni, za kada Vlada priprema izlistavanje Ine na burzu, moglo i dodatno podići vrijednost tvrtke. Zbog strogih pravila izlaska na burzu iz Ine ne smiju davati nikakve procjene koje bi mogli utjecati na konačnu cijenu dionica.
Međutim, najveće i najizdašnije hrvatsko naftno polje Stružec dnevno daje oko 200 kubičnih metara na dan, pa je samo jedna sirijska bušotina sa 450 kubika veliko otkriće. Hrvatske proizvodne bušotine inače daju prosječno tek oko 10 kubika nafte na dan. Iako Vlada neće odustati od izravne prodaje 15-25 posto dionica Ine na javnoj ponudi, što na domaćim, što na inozemnim burzama – od bečke do newyorške – dodatni pritisak ima i od MOL-ovih i OMV-ovih lobista. Oni bi, doznajemo, htjeli da im Vlada nakon izlaska Ine na burzu i uspostavljanja tzv. tržišne vrijednosti izravnom pogodbom kao strateškim partnerima proda još dodatnih 20 posto Ine. No, Vlada je potpuno odustala od takva modela prodaje domaće naftne kompanije jer očekuje da će na burzi dobiti najviše novca, a i boji se transparentnosti cijelog procesa te mogućega lošeg imidža u de facto predizbornoj godini.
Na burzi više novca
Podsjetimo kako je službena procjena vrijednosti, koju su u jesen 2001. napravili Vladini savjetnici za privatizaciju Ine, Deutsche Bank i PricewaterhouseCoopers, ovisno o metodi, dala vrijednost 1,3-1,8 mlrd. dolara. U međuvremenu je bilo puno poteza koji su utjecali na promjenu te procjene, a 2003. mađarski je MOL 25 posto plus jednu dionicu platio 505 milijuna dolara. Kako najveći dio analitičara i stručnjaka smatra da je većina promjena za Inu bila pozitivna, a u međuvremenu su se znatno promijenile i svjetske cijene nafte i plina, procjenjuju se da bi danas za 20 posto dionica Vlada mogla dobiti i milijardu dolara.
Niz koncesija
Na tri polja na kojima je INA u Ministarstvu nafte u Siriji prijavila komercijalnost otkrića u tijeku su složeni radovi kako bi se sve bušotine što prije pustile u proizvodnju. Poslove vodi zajednička sirijsko-hrvatska operativna kompanija, Hayan Petroleum Company, osnovana u prosincu 2004. Uz to, INA konkurira za dobivanje koncesije na novim blokovima u Siriji. Na Bloku 13 bila bi operater, uz dva strana partnera – iz Kuvajta i iz Egipta. Drugi Blok za koji se kao operater i uz partnerstvo s ruskom kompanijom natječe jest Blok 14.
