Hrvatska narodna banka nema ništa protiv poslovanja Nove ljubljanske banke u Hrvatskoj, ali tek nakon što se pregovorima razriješi pitanje devizne štednje hrvatskih građana u toj banci, te zato nećemo popustiti pritiscima iz Slovenije – izjavio je Željko Rohatinski, guverner HNB-a gostujući u HTV-om Dnevniku, a odgovarajući na nove 'prijetnje' iz Slovenije o mogućem blokiranju pregovora s EU.
Naime, Slovenci razmatraju ne davanje pristanka na zatvaranje poglavlja o tržišnom natjecanju, dok se ne riješi prijepor nekadašnje Ljubljanske banke i njezinih štediša, odnosno smatraju da je zabrana djelovanja Nove Ljubljanske banke u Hrvatskoj zbog devizne štednje hrvatskih građana upitna i s aspekta poglavlja o slobodnom kretanju kapitala.
Zato će Slovenija pristanak na zatvaranje još jednog poglavlja o tržišnom natjecanju uvjetovati ponovnim radom Ljubljanske banke u Hrvatskoj, jer, tvrde, kočenje njezina pristupa hrvatskom tržištu u suprotnosti je s pravilima EU o slobodi kretanja kapitala.
Pregovori o staroj deviznoj štednji održani su 2001. i 2002. godine, sukladno ugovoru o sukcesiji i tada nisu dali rezultate – rekao je Rohatinski.
Kad i ako se ti pregovori uspješno završe, više neće biti nikakve zapreke za dolazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište: No, Slovenija sada traži puno više.
Objektivno, kad bi HNB sada dao Novoj ljubljanskoj banci odobrenje za rad u Hrvatskoj, to bi dovelo Sloveniju u poziciju da u okviru pregovora o deviznoj štednji nameće rješenja koja jedino njoj idu u prilog. Radi se o izravnom pritisku na Hrvatsku vladu, ali do sada smo imali snage da se odupremo tim pritiscima pa će tako biti i ovaj put- poručio je guverner.
Komentirajući pak mjere za gospodarski oporavak, Rohatinski je ponovio kako su one dobro usmjerene, no da im je implementacija spora. A vezano za prijedlog Vlade o smanjenju HRT pristojbe sa 80 na 60 kuna, kaže da je više riječ o populističkoj mjeri, koja neće donijeti velike uštede, dok bi za poslovanje HRT-a mogla značiti veliku štetu.
Pritisak u smjeru LJB (preciznije NLJB) je i više nego očekivan jer se naprosto, kako reče splitski znani forumaš, radi o idućem kuponu slovenskih ucjena. No, treba podsjetiti da je slovenska javnost galvanizirana protiv RH (između ostalog!) i jednom perfidnom računicom koja je falsfikat, a ispostavljena je javno svojedobno na portalu MZZ u eri Pogačnika i Rupela. Dakle, tamo se tvrdi da dugovi hrv. tvrtki i građana 3x premašuju iznos devizne štednje građana RH u LJB i da je to vrišteća nepravda zašto LJB (de iure NLJB) ne puštaju natrag na hrv. financ. tržište jer su oni \"patnici\". U krutoj financ. zbilji, treba podsjetiti na ak. Degana koji je bio ekspert za sukcesijska pitanja u Vladi pok. Račana i koji je temeljem sagledavanja zadnje bilance filijale LJB u RH nedvojbeno ustanovio da je kreditnih plasmana u smjeru građani i tvrtke SRH bilo tek ispod 20 % prikupljenih deviznih ušteđevina, odnosno falsifikat je napravljen tako da u bilanci MZZ-a oko LJB u RH tik-taka s jedne strane (na ratama koje duguju građani i poduzeća) ugovornax zatezna kamata (što je kontra zakona jer je dopuštena samo ili ugovorna ili zatezna), a na drugoj strani su depoziti građana (nešto iznad 144 tisuće partija računa ili cca 172 milijuna eura) ostaveljni godinama bez kamate (što je contra i slov. i hrv. zakonima jer to nije bankarstvo, držati tuđi novac bez kamate). I onda zajedno s MZZ-om \"vrišti\" i slovenski puk, ni ne znajući da su žrtva manipulacije \"velikana obmane\" iz MZZ-a koji su im servirali falšu bilancu. A što je jasno - filijale LJB po exSFRJ su bili pipci gdje je slov. gospodarstvo sisalo devizne depozite i naročito gastarbeiterski novac. Ne bi bilo ni životne ni financ. logike da su doista plasirali 3x preko prikupljenog jer bi onda SLO bila financ. iscrpljena, zar ne? Uostalom, isti problem LJB je i s filijalama u BiH i Makedoniji i tamo također štediše nisu dobile ušteđevine... Ovo zadnje da utišam napade iz smjera SLO jer evidentno nije riječ o SLO-HR problemu nego širem jer u Sarajevu i Skopju baš i nema Hrvata, zar ne?