Posljedice krize osjetila je i Zagrebačka burza, no njezina predsjednica uprave Ivana Gažić smatra da i dalje domaća burza može samostalno napredovati, i da je upitno je li spajanje u nekom obliku s drugim burzama potrebno, jer mala likvidnost ostaje problem. Kod nas je mogu poboljšati nova izdanja dionica, pa su velika očekivanja od države i uvrštenja dionica tvrtki u vlasništvu države na burzu.
Već je godinama promet na burzi mali, nema novih uvrštenja, mnogi se i povlače, a nema ni zaduživanja. Što se može ili mora promijeniti?
– Domaći financijski sustav još je bankocentričan. Ključno je utjecati na stav kompanija, koje su se u prošlosti isključivo financirale pomoću banaka, da postoje i drugi načini prikupljanja kapitala. U prošlosti je privatizacija provođena tako da danas na burzi imamo mnogo dionica koje nemaju zadovoljavajući “free float” odnosno distribuciju javnosti, dok su se neke iz istog razloga i delistale. Tvrtke i projekti ne mogu se dugoročno financirati isključivo kreditima već i ulaganjem kapitala, što je osobito došlo do izražaja u krizi, kada su brojne kompanije morale biti kapitalno ojačane jer nisu mogle vraćati kredite. Puno je bolje kada kompanija spremna, visoko kapitalizirana, dočeka krizu. Ulagač vjeruje u investicijsku priču tvrtke i daje joj povjerenje stjecanjem dionica, a zauzvrat dobiva udio u vlasničkoj strukturi i mogućnost da kapitalnom dobiti participira u uspjehu tvrtke.
Je li država mogla pomoći u razvoju ponudom nekih dionica na burzi čije tvrtke idu u privatizaciju ili dokapitalizaciju?
– Apsolutno, tako su na burzu dospjela neka od najlikvidnijih izdanja, a još postoji značajan potencijal – daljnja privatizacija imala bi odličan utjecaj i na tržište i na ekonomiju u cjelini, a nadamo se i da ćemo uskoro vidjeti neke nove investicijske projekte.
Može li burza samostalno dalje i kakve bi imala prednosti da se poveže, proda?
– Iza burze su već 23 godine kontinuiranog poslovanja, i imamo puno planova i projekata, pokušavamo osnažiti našu poziciju lidera u regiji, biti pioniri u mnogočemu, kao što su to, primjerice, lani uvedeni certifikati ili ove godine novi indeksi. Konsolidacija jest trend burzovne industrije danas, ali teško je ocijeniti kakva bi nova vrijednost proizišla iz toga. Trebaju nam nova izdanja vrijednosnica da bi se na tržište vratila likvidnost. U Hrvatskoj štednja raste, dakle, ima slobodnih sredstava, međutim, nedostaju nove investicijske priče. Prednost povezivanja se prvenstveno traži u efikasnosti, jer s novom regulativom ekonomija razmjera sve se više postavlja kao imperativ. Povezivanje vidim kao mogućnost, ali ne klasično kapitalno povezivanje, već lakšu protočnost kapitala, prvenstveno među burzama država nastalih raspadom SFRJ.
Postoji i mogućnost da se strane tvrtke uvrste na našu burzu?
– Uvijek postoji ta mogućnost. Mi nakon prvog stranog papira na ZSE (certifikati) imamo znanje i volju da uvrstimo i prvi strani papir.
>> Agrokor ide na Londonsku burzu, pa u Rusiju i Tursku
