Strah od bankrota

Šantić: Zbog Grčke bismo mogli teže pristupiti eurozoni

'Demonstrators shout slogans against government\'s austerity measures during a protest outside the Greek Parliament in Athens on April 27, 2010. Greece\'s central bank warned the country\'s wilting ec
'ARIS MESSINIS'
28.04.2010.
u 19:00

Nakon što je njihovim obveznicama dodijeljen status "smeća", u EU je proglašena uzbuna jer bi Grci za sobom u ponor mogli povući Portugal, Španjolsku i Italiju.

Regulator grčkog tržišta kapitala jučer je zabranio "short-selling", tj. svojevrsnu rasprodaju svih grčkih dionica zbog pada od devet posto bankarskih dionica. Ta zabrana, ali i oštar pad cijena dionica na svjetskim financijskim tržištima, pokrenula je odluka agencije Standard&Poor's da smanji rejting grčkih državnih obveznica za tri stupnja, na bezvrijedan, odnosno "junk" status BB+/B.

Nismo članica eurozone

Prinosi na dvogodišnje grčke državne obveznice poskočili su iznad 22 posto, dok su premije na desetogodišnje državne obveznice bile više od devet postotnih bodova iznad onih za referentne njemačke dužničke papire. Ako MMF i zemlje eurozone brzo ne donesu odluku o paketu pomoći posrnuloj Grčkoj, tržišta bi mogla sve više padati. Postavlja se pitanje hoće li se svi problemi Grčke odraziti i na Hrvatsku.

– Smanjenje kreditnog rejtinga Grčkoj na razinu takozvanog "junk" statusa neće previše utjecati na naš kreditni rejting, niti na buduće hrvatsko izdavanje obveznica – smatra nezavisni ekonomski analitičar Damir Novotny – prije svega zato što nismo članica EU, niti eurozone... Dodaje kako Hrvatska ima vlastite rizike koji su već procijenjeni i na osnovi kojih se određuje i procjenjuje kreditni rejting te kako za naše zaduživanje, koje će iznositi između dvije i tri milijarde eura, ne bi trebalo biti problema. Grčka, Portugal i Španjolska imale su relativno jeftin pristup kapitalu, zaduživale su se bez jasne vizije vraćanja i sada snose posljedice, kaže.

 Oštri uvjeti pristupanja

Analitičar Zdeslav Šantić smatra s druge strane da bi Hrvatska kao i zemlje u regiji mogla imati problema s cijenom i uvjetima kod zaduživanja, no Vlada bi mogla osnažiti poziciju rebalansom proračuna s konkretnim mjerama oporavka.

– Dugoročno bi se grčka situacija mogla odraziti na Hrvatsku kroz pooštrene uvjete pristupanja eurozoni kad postanemo članica EU – smatra Šantić. Trenutačna situacija razlog je više za osnivanje neke institucije koja bi nadgledala financijske procese, poput Europskog monetarnog fonda ili slično.

Komentara 9

BU
Bugrer
12:12 29.04.2010.

baton, kojim ti to jezikom govoriš? Liči mi na nekakvu mješavinu jezika... Daj piši na jeziku koji znaš, da te možemo razumijeti.

UK
Ugo Kajvez
12:51 29.04.2010.

Ovo na slici čeka hrvate i hrvatsku ............

BU
Bugrer
08:52 30.04.2010.

baton, hajde molim te napiši to što si napisao u prvom postu na Engleskom, Njemačkom ili Francuskom.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije