Velike životne prekretnice obično su i značajan financijski izdatak. Hrvatska udruga banaka stoga je izradila Financijski vodič za mlade koji pruža informacije za lakše upravljanje financijama upravo u ovim važnim životnim situacijama. Pripremate li se, primjerice, za početak ili nastavak obrazovanja ili samo želite otvorite svoj prvi bankovni račun, razmislite o važnim faktorima poput ovih u nastavku teksta.
Kako možete financirati obrazovanje?
Sve je lakše uz ušteđevinu ili stipendiju, ali ne treba odbacivati ni mogućnost uzimanja kredita. Ulaganje u obrazovanje najisplativije je ulaganje. Većina je studentskih kredita namijenjena plaćanju školarine za preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije u Hrvatskoj i inozemstvu, ali pokrivaju i troškove smještaja, prehrane, studijskih putovanja, udžbenika ili nabave informatičke, laboratorijske i slične opreme za studij. No, kako interes za studentskim kreditima raste, banke sve češće kreditiraju i troškove seminara, stručnih edukacija i tečajeva.
Kredite mogu dizati redoviti i izvanredni studenti, neovisno o dobi ili statusu zaposlenja, a banke nude različite rokove vraćanja kredita, neke i uz odgodu početka vraćanja (najčešće od 6 do 12 mjeseci).
Za financiranje obrazovanja zaista se isplati planirati i štedjeti. Primjerice, ako tijekom srednje škole svaki mjesec na štednju stavite 300 kuna, do polaska na fakultet uštedjet ćete 14.400 kuna bez kamata, a s kamatom još i više.
Banka vam je ponudila otvaranje studentskog računa. Što je to?
Isplata plaće ili honorara moguća je putem tekućeg, odnosno žiroračuna. Za vođenje računa banke naplaćuju naknade, no većina njih studentima i učenicima zaračunava mnogo niže ili ih uopće ne zaračunava. Takve račune banke obično nazivaju studentskim, iako ih otvaraju i učenicima već od 15. godine. U tom slučaju, potrebno je prisustvo roditelja.
Neke banke nude cijele pakete usluga i kartica učenicima i studentima, čak i „minuse“. Stoga je potrebno dobro se raspitati, usporediti ponude i odlučiti što vam je zaista potrebno!
Dobro je znati i da su redoviti učenici i studenti svojim roditeljima porezna olakšica sve dok njihova godišnja zarada ne prijeđe 13.000 kuna.
Razlike između tekućeg i žiroračuna
Želite li otvoriti račun u banci, trebate znati i razliku između žiro i tekućeg računa. Na oba računa uplaćuju se plaće, honorari, mirovine, džeparci, privatne posudbe novca. Vlasnici s tih računa podižu novac, plaćaju drugima, podmiruju obveze. I tekući i žiroračuni mogu biti kunski i devizni. Za svaki od ovih računa banka izdaje karticu s PIN-om, posebnim brojem kojeg vlasnik računa mora zadržati samo za sebe i koji nije poznat ni bankarima.
No, koja je onda razlika među njima? Najjednostavnije, tekući račun služi za redovite primitke kao što su plaće i mirovine. Na žiroračun se uplaćuju povremeni, neredoviti primitci od honorarnog, autorskog, dopunskog ili samostalnog rada.
Važno je znati da se po tekućem računu može „otići u minus“, a po žiroračunu ne – sa žiroračuna se nikada ne može podići više novca nego što je na njega uplaćeno.
Odlaskom „u minus“ podiže se kredit na koji se obračunava kamata po broju dana korištenja i po korištenom iznosu. Kamatne su stope na takav kredit jedne od najviših koje banke imaju u ponudi kredita.
Više informacija možete pronaći na:
www.hub.hr/hr/financijska-pismenost
