Iverpan, hrvatska tvrtka koja se bavi prodajom materijala i proizvoda za izradu namještaja po mjeri i uređenje doma, prošlu je poslovnu godinu zaključila s rastom prometa od 26%, odnosno za 30 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije, ostvarivši ukupan prihod nešto veći od 150 milijuna kuna.
Zadnje dvije godine bile su zahtjevne. No unatoč svim izazovima, u Iverpanu su zadovoljni jer su uspjeli udovoljiti potražnji svojih kupaca i partnera te ostvariti snažan rast, ne samo prometa, nego i ulaganja te reorganizacije poslovnih procesa, ističe član uprave i direktor Iverpana Mladen Jambrović, s kojim razgovaramo o trenutačnoj situaciji na tržištu koju je dodatno pogoršao rat u Ukrajini, izazovima, trendovima, daljim planovima...
Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete od početka pandemije? Imate li vi problema s nabavom i lancima opskrbe?
Izazovi koji se javljaju u zadnje dvije godine nešto su čega skoro pa i nema u gospodarskoj praksi. U početku je to bila nesigurnost vezana uz tržište i potražnju, načine prodaje (zbog zatvaranja trgovina). Uz to su se pojavili logistički problemi, pa totalni poremećaj u lancu nabave i rast transportnih troškova, produljenje rokova…, a nabava je i dalje jedan od najvećih izazova budući da se mora planirati jako unaprijed. Za neke materijale od dva pa i do šest mjeseci, ne znajući kakva će biti potražnja kad roba konačno stigne, ni po kojoj će cijeni stići. I da se ništa nije naknadno dogodilo, lancima nabave trebalo bi godinu i pol do dvije da se postupno dovedu u red.
A sada je tu, u našem susjedstvu, i rat. Ukrajina je bila veliki izvor sirovina za razne branše u Europi – u kemijskoj industriji, industriji papira, drvnoj industriji, industriji građevnog materijala… I te sirovine nisu postupno nestajale nego je opskrba prekinuta potpuno i jako brzo. Kad se to dogodi u situaciji kad su opskrbni lanci još uvijek previše nategnuti, praktično nema brzog prebacivanja na neke nove kanale dobave. Većina gospodarskih subjekata u ovoj situaciji ima strategiju da ne traži, ali ni ne prihvaća nove kupce. A u gospodarskom okruženju su se pojavili veliki igrači koji moraju naći sirovinu pod svaku cijenu.
Trenutačno, s jedne strane imate veliku potražnju na tržištu, a s druge prilično velike manjkove sirovine - i logično je da cijene divljaju. Dobavljači nas upozoravaju da čak i u situaciji pada potražnje, što bi u normalnim ekonomskim odnosima potaknulo pad cijena, oni neće moći snižavati cijene. Dosad smo se relativno uspješno nosili s time, povećali zalihe i počeli planirati uz pomoć kristalne kugle..., ali koliko ćemo biti uspješni ubuduće, teško je reći.
Koliko su vam poskupjeli troškovi poslovanja u odnosu na pretkriznu 2019.?
U prosjeku je riječ o povećanju od oko 22%. Samo za zaposlene povećanje troška je bilo 18%, odnosno oko 3,7 milijuna kuna u odnosu na 2020. I prva dva mjeseca ove godine bilježili smo rast prodaje i prometa i to otprilike 28%. Dijelom je to rezultat potaknut i rastom cijena, ali dijelom i fizičkim obujmom prodaje. No, vjerojatno tako neće ostati cijelu godinu. Već takav rast i rezultat u prva dva mjeseca su anomalija jer tek slijede tradicionalno jaki mjeseci u našem sektoru.
Puno ste i ulagali...
U digitalizaciju i obnovu strojnog parka uložili smo više od 20 milijuna kuna. Izgradili smo i nešto više od 1000 četvornih metara novog skladišnog prostora uz centralnu proizvodnju, uložili u obnovu prodajnih prostora u centrima u Zagrebu, Varaždinu, Zadru… Širimo se i na još jednu jadransku destinaciju gradnjom novog centra u gospodarskoj zoni Kukuljanovo kraj Rijeke, za što ćemo se, vrlo vjerojatno, prijaviti na sufinanciranje iz fondova EU. To će značiti i nova zapošljavanja, a nastavljamo i s ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju. Upravo smo potpisali ugovor za izgradnju solarne elektrane snage cca 307 kWp (što je otprilike 1 MW godišnje) u koju ćemo uložiti oko 1,5 milijuna kuna.
Koliko ste sad "zeleni"?
Iverpan je nastao prije 30 godina s idejom da učini domove ugodnim mjestima za život koji će istovremeno imati pozitivni zdravstveni i ekološki utjecaj na čovjeka i okoliš. Zbog toga smo već na samom početku odabrali zelenu kao svoju zaštitnu boju. Vođeni tom vizijom, birali smo provjerene svjetske proizvođače koji zadovoljavaju najstrože ekološke kriterije i ujedno nude visoke estetske i funkcionalne karakteristike. U proizvodnim procesima nastojimo smanjiti potrošnju energije i sačuvati okoliš pa se u zelinskom pogonu grijemo s viškom piljevine koja nastaje kod obrade pločastih materijala, spomenuli smo i izgradnju solarne elektrane...
Računate li na natječaje iz NPOO-a?
Kod odabira financiranja gledamo više faktora – od našeg novčanog tijeka, cijene kapitala, mogućnosti subvencija te potrebnoj brzini reakcije u nekom projektu. Ovisno o tim parametrima odlučujemo se za izvore financiranja. Ukoliko je nešto dugoročno i nije vezano uz rokove onda se prijavljujemo na EU projekte, ali uglavnom se oslanjamo na našu poslovnu banku s kojom imamo jako dobru suradnju, a koja prilično brzo reagira na naše potrebe. Primjerice, solarna elektrana je bila prijavljena na natječaj za subvenciju iz EU fondova. Osnovne smo uvjete zadovoljili, ali je ponestalo novca. Neki drugi projekti su bili prioritetniji. Izgubili smo određeno vrijeme za pripremu, prijavu i čekanje na odluku… - i sad zaključili da ćemo je financirati iz vlastitih sredstava.
Koja su vam tržišta u fokusu?
Budući da radimo poluproizvode prema narudžbi naših partnera koji ih pretvaraju u finalni proizvod, naš primarni fokus je hrvatsko tržište.
Koliko se zaokret Iverpana prema online prodaji pokazao dobrim?
Kad su nam bili zatvoreni prodajni prostori zbog zbog lockdowna, tada smo se okrenuli online prodaji. U ovom našem dijelu opreme za uređenje interijera i izradu namještaja online sa sigurnošću mogu kupovati profesionalci – stolari, i mogu se kupovati određeni proizvodi poput laminatnih podova, sudopera, slavina, drobilica… Moramo biti prisutni u digitalnom prodajnom segmentu, ali ne smijemo zaboraviti da se konačna odluka ipak donosi u fizičkom kontaktu s materijalom, u prodajnom prostoru. Jer jedino tu možete dotaknuti, vidjeti pravu boju, pa čak i pomirisati neke naše materijale i dokučiti kako će se uklopiti u vaš dom.
Kakvi su trendovi u uređenju doma?
Sjajni dekori polako gube bitku pred mat materijalima čija je prodaja u 2021. narasla za 100% u odnosu na prethodnu godinu. Zahvaljujući novoj generaciji inovativnih materijala koji su zadnjih godina na velika vrata ušli u dizajn interijera, mat površine odlikuje izuzetna izdržljivost i jednostavno održavanje. Živimo sve brže i ljudi danas ne žele trošiti sate na čišćenje doma, a još manje na česte popravke. Zato biraju materijale na kojima se ne vide tragovi, otporni su na udarce i ogrebotine... I polako se, ne tako jako kao na zapadu, osjeća trend potrage za materijalima koji su ekološkiji, u čijoj proizvodnji je upotrijebljeno manje energije i manja je emisija CO2…
Da se ubrzala obnova nakon dvaju razornih potresa, bi li domaće tvrtke u vašem biznisu danas imale više posla?
Vjerojatno bi bilo nešto više posla. Međutim, čini nam se da je obnova krenula, ali da se financira iz vlastitih izvora, a ne iz onoga što je obećala Europa ili naša država. Jer, ljudi moraju negdje živjeti, moraju to srediti, popraviti, opremiti…
Zato ste multifunkcionalnim i ekološkim namještajem opremili tri zagrebačka vrtića stradala u potresu...
Pokrenuli smo humanitarni projekt izrade kreativnih interijerskih rješenja u koji smo uključili tri tima hrvatskih dizajnera, projektanata i stolara. U projektu koji smo nazvali 'Živim u bojama' sudjelovala su tri zagrebačka vrtića - Markuševec, Izvor i Iskrica koji su pretrpjeli najveća oštećenja. Kako bismo djeci uljepšali svakodnevicu, osmislili su višenamjenske komade namještaja koji istovremeno mogu biti pomični paravani, didaktičke igračke, mjesto za hranjenje i spremište.
Namještaj je rađen od MDF-a u boji, ekološkog proizvoda koji nastaje prešanjem drvenih vlakana bora i netoksičnih prirodnih pigmenata boje vidljivih u cijelom presjeku ploče. Projekt je u prvom krugu obuhvatio 60-ak djece kroz tri vrtićke grupe, a razmišljamo kako ga na kreativan način nastaviti. Osim primarnog, humanitarnog cilja, željeli smo svima pokazati da u Hrvatskoj ima kreativnosti i izvan IT businessa i promovirati hrvatske dizajnere i stolare.
Drago mi je da je proizvođač MDF-a u boji, kompanija Foresco iz Južne Koreje to prepoznala i u svoj svjetski katalog uvrstila fotografije dječjeg namještaja osmišljenog i napravljenog u Hrvatskoj. Sad moramo pričekati i vidjeti možemo li našim partnerima na projektu pomoći da to i plasiraju negdje izvan Hrvatske.
Kakvi su vam dalji planovi?
Trenutno je bilo što jako teško planirati. Svakako ćemo i dalje raditi na digitalizaciji i automatizaciji proizvodnih procesa, internih logističkih procesa, praćenju učinaka naših djelatnika i nagrađivanju sukladno ostvarenim učincima… U ovakvim vremenima na raspolaganju smo partnerima, ali smo razvojno okrenuti internim procesima kako bismo ojačali i omogućili kompaniji da brže i kvalitetnije reagira na bilo kakav izazov koji se pred nju postavi.
I onda prodajete struju HROTA koja vam neće platiti i ostati dužna kao što je dužna bjelovarskoj geotermalnoj elektrani 105 milijuna kn