Razvoj umjetne inteligencije visoko je na listi prioriteta Europske unije. Umjetna inteligencija srce je digitalne transformacije i može itekako ojačati europsko gospodarstvo. A može li pod kapom EU Hrvatska pronaći svoje mjesto i pozicionirati se na karti uspješnih AI zemalja? Infobip, Rimac Automobili, Orqa, Nanobit, Stemi i mnogi druge IT tvrtke dokazali su da su spremni ne samo za pozicioniranje u EU već i na svjetskom tržištu.
Sve više žena u AI-ju
A ako je suditi prema nedavnom izvješću hrvatske Udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, prilike za pozicioniranje Hrvatske u segmentu AI-ja itekako postoje. Cilj im je i ambiciozniji, odnosno žele i rade na tome da Hrvatska postane vodeća AI nacija ne samo u EU nego i na globalnoj karti. Prema novom izvješću koje je na nedavno održanoj konferenciji AI2Future predstavila Hajdi Ćenan, potpredsjednica udruge CroAI, Hrvatska upravo doživljava AI bum.
Pri predstavljanju AI Landscape 2.0, Hajdi Ćenan izvijestila je kako su tijekom 2020. godine 72 startupa razvijala rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, dok je u 2021. godini taj broj narastao na 115 startupa. Prošle godine startupi su uprihodili više od 3,5 milijardi kuna, dok je ove godine iznos investicija premašio 5 milijardi kuna. Istraživanje je pokazalo i da nakon Zagreba najveći broj startupova ima sjedište u Splitu, Lipiku, Osijeku i Rijeci.
– Svoje korisnike AI tvrtke najviše pronalaze u IT sektoru, telekomunikacijama, e-trgovini i bankarstvu. Dok se, najviše, odnosno 65 posto proizvoda, usluga i rješenja plasira na tržišta Europske unije. Na drugom mjestu su Sjeverna Amerika s 27 posto te srednja i istočna Europa s 24 posto udjela – naglasila je Ćenan. Na pitanje koji je izvor kapitala koji startupi koriste za financiranje, podaci su pokazali da više od 60 posto kapitala jest domaći kapital, udio stranog kapitala je 11 posto, dok 27 posto tvrtki ima mješovite izvore financiranja. Prevladava privatni kapital (81 posto). Hrvatska AI scena svoju povezanost s inozemstvom bazira većinom na networkingu (udruge, klasteri) i međunarodnim suradnjama, pokazalo je istraživanje.
– U odnosu na 2020. godinu raste i udio žena osnivačica startupa (s 15 na 17 posto 2021. godine), a žene su i integralni dio AI tima kod 50 posto ispitanika – istaknula je Ćenan.
Kao vrlo važne izazove startupi ističu da im je teško pronaći AI stručnjake (64,52 posto), AI prodavače (61,29 posto) i zaposlenike u inozemstvu (50 posto). U 92 posto slučajeva talente pronalaze telekomunikacijama, e-trgovini i bankarstvu. Dok se, najviše, odnosno 65 posto proizvoda, usluga i rješenja plasira na tržišta Europske unije. Na drugom mjestu su Sjeverna Amerika s 27 posto te srednja i istočna Europa s 24 posto udjela – naglasila je Ćenan.
Kao vrlo važne izazove startupi ističu da im je teško pronaći AI stručnjake (64,52 posto), AI prodavače (61,29 posto) i zaposlenike u inozemstvu (50 posto). U 92 posto slučajeva talente pronalaze putem networkinga, a više od polovice startupa oslanja se na oglase za posao (53 posto), dok su na trećem mjestu sveučilišta (52 posto) kao izvori novih stručnjaka. Postoji znatan prostor za poboljšanje suradnje sa sveučilištima i akademskom zajednicom jer je u anketi 42 posto anketiranih startupa reklo da ne surađuje s akademskom zajednicom.
EU bi regulativu za primjer
Upravo za čvršće temelje suradnje svih ključnih dionika – AI zajednice, akademske zajednice i države – u izgradnji AI ekosustava založili su se i sudionici panela Krešimir Žmak (Infobip), Ratko Mutavdžić (Microsoft), Davor Runje (CISEx) i Damir Sabol (Photomath). Pri tom su zaključili da je uloga vodećih domaćih tvrtki, uz plasman vrhunskih proizvoda, i edukacija ljudi te da je potrebno ojačati suradnju s akademskom zajednicom i sveučilištima u vidu istraživačkih projekata. Istaknuli su i da je izazov zapošljavanja domaćih talenata postao još veći tijekom pandemije jer je veliki broj domaćih AI stručnjaka iskoristio priliku rada na daljinu za strane kompanije. Kada se radi o regulativi, Europska unija želi da njezin zakon o umjetnoj inteligenciji bude primjer za ostatak svijeta koji će ga slijediti.
U CroAI-ju aktivno su se uključili u europsku raspravu. A još iz prijedloga uredbe, sredinom godine, iščitali su priliku za Hrvatsku. Naime, uredba zagovara uspostavljanje prostora za sigurno testiranje novih AI rješenja – AI sandbox kako bi se pomoglo njihovo istraživanje i razvoj, a upravo taj dio – uspostava svojevrsnog testnog laboratorija za AI – prilika je za Hrvatsku, smatraju u CroAI-ju. Trebamo preuzeti inicijativu i ubrzati proces stvaranja tog sigurnog okruženja za razvoj i primjenu umjetne inteligencije koje je istovremeno dovoljno fleksibilno da mogu nastajati novi startupi i globalno konkurentna rješenja, smatraju u CroAI-ju. U tom kontekstu zakonodavni “pješčanici“ (sandboxes) prepoznati su kao alat za promociju umjetne inteligencije. Dapače, EU predlaže da se oni uspostave na razini jedne ili više država članica.
“Pješčanik” je zapravo laboratorij, odnosno testno okruženje koje na siguran način omogućava testiranje AI prototipa te potiče stvaranje startupa i inovacija. Svi akteri složili su se da Hrvatskoj hitno treba plan te da postoji interes svih uključenih dionika, od Vlade i akademske zajednice do biznisa, da se usvoji potrebna regulativa za sandbox. Bitno je da se regulativa bazira na razumijevanju tehnologije te da omogući pravni okvir koji neće gušiti, već poticati inovacije. Umjetna inteligencija je postala područje od strateške važnosti i ključni pokretač gospodarskog razvoja mnogih zemalja te može pružiti rješenja za mnoge društvene izazove, no potrebno je izgraditi hrvatski ekosustav koji će biti sposoban podržati taj razvoj, zaključak je AI2Future konferencije, koja je ujedno i godišnji skup CroAI-ja.
A kada se radi o udruzi, Mislav Malenica, predsjednik CroAI-ja, istaknuo je da je u posljednjih godinu dana broj članova udruge narastao na 215 članova. Usto je udruga provela mnoge aktivnosti; primjerice, više od 30.000 ljudi u Hrvatskoj prošlo je Elements of AI, najbolji svjetski online tečaj na području računalne znanosti. A zajedno s njemačkom i francuskom hrvatska udruga sudjelovala je i u osnivanju European AI Foruma, godišnjeg okupljanja europskih poduzetnika, akademika i političara.
VIDEO: Vesna Škare Ožbolt: 'Da sam izvršavala neke naloge Sanadera karijera bi mi danas bila blistava ili bi možda gulila krumpir'
Kada imaš novaca prvo unakaziš svoju prirodnu ljepotu !?