Za razliku od vedre atmosfere u kojoj je predsjednica Vlade obećala da će kupcima stanova posuditi 200 eura po kvadratu, stručnjaci su s puno ograda dočekali najavu nove državne intervencije.
Sto milijuna kuna za poticanje prodaje stanova
Iz rečenog se može zaključiti da je Vlada do kraja ove godine odlučila potrošiti 100 milijuna kuna da potakne prodaju stanova, a tek treba vidjeti hoće li se subvencije prenijeti i kasnije. Budući da se prvih 30-ak milijuna kuna već nalazi na računu HBOR-a, lako se može zaključiti da se dogovor o subvencioniranoj prodaji stanova krojio paralelno s interventnim fondovima te da su banke imale glavnu riječ u njihovu stvaranju. Vjeruje se da se u 15 tisuća neprodanih stanova nalazi najmanje milijarda eura zamrznutog bankarskog kapitala, što očito više nije problem samo banaka i građevinara nego i šire zajednice. Novac bi se kupcima prvih stanova odobravao u obliku pozajmice (poček od 20 godina), a svi bi se uvjeti trebali znati do kraja mjeseca. Dr. Josip Tica, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i stručnjak za stanogradnju, kaže da najavljena subvencija neće riješiti problem graditelja.
Što kad odu zalihe
– Najavljenim mjerama samo će se rasprodati zalihe neprodanih stanova, ali će se, na žalost, sačuvati cijene pri kojima se, bez subvencija, ne može zadržati izgradnja i zaposlenost na razini približnoj razini izgradnje i zaposlenosti u građevinarstvu prije krize, kaže dr. Tica.
Do lani se u RH godišnje gradilo približno 25 tisuća stanova, što je angažiralo oko 160 tisuća radnika.
– Sada oba broja padaju, a da bismo ih vratili na stare razine, ili cijene moraju pasti ili BDP jako porasti – kaže dr. Tica.
Kako se ni jedno ni drugo nije dogodilo, najavljena državna subvencija privremeno će “simulirati” povećanje BDP-a, odnosno plaća i kupovne moći, ali će trajati do rasprodaje zaliha. Dr. Tica upozorava da investitori neće biti motivirani graditi dok ne rasprodaju zalihe, a kada ih i rasprodaju, opet neće graditi jer subvencija države neće vječno trajati.
– Subvencije neće potaknuti novu gradnju niti će spriječiti otpuštanja u graditeljstvu, jedini efekt bit će spašavanje onih koji ne mogu prodati stanove, a svi znamo da se svaki proizvod u svakom trenutku može prodati ako ste voljni pustiti tržištu da odredi cijenu.
Međutim, pitanje je mogu li navedene niže cijene osigurati otplatu kredita koji su banke plasirale developerima i to je vjerojatno jedini pozitivan efekt ovih mjera, kaže dr. Tica.
– I u najboljim uvjetima bilo je neprodanih stanova, što nešto govori i o odnosu kvalitete i cijene. Ne smije se zaustaviti gradnja – upozorava i Dubravko Ranilović uime HGK.
A zašto država ne posudi novce ljudima pa da kupe kruh?