Česte i komplicirane promjene regulative poslovanja, promjenjivo makroekonomsko okruženje i zasićeno tržište, sve su to izazovi s kojim su suočeni svi akteri domaće, ali i globalne financijske industrije. Sve te spomenute okolnosti utječu na poslovanje banaka i drugih financijskih institucija, pa posredno utječe na sve sudionike na tržištu kao na ponašanje građanstva – klijenata financijskih institucija. Upravo su dinamično okruženje i uvjeti poslovanja stvorile dodatan pritisak na funkcioniranje sustava upravljanja rizicima, pa je Hrvatski institut za financije uočio potrebe razrade edukacije u tom segmentu, kako u bankarstvu tako i općenito u poslovanju drugih nekreditnih financijskih institucija. U tu svrhu, Institut je organizirao Risk management konferenciju koja se održala 27. veljače u Zagrebu, a na kojoj su sudjelovali vodeći financijski eksperti, bankari, revizori, profesori, regulatori, konzultanti s dugim praktičnim iskustvom u ovim temama.

Makroekonomska kretanja

U uvodnom dijelu konferencije poznati makroekonomski analitičar i osnivač i direktor Arhivaanalitike Velimir Šonje održao je izlaganje o makroekonomskim rizicima u 2020. godini. Prema njegovim procjenama, na makroekonomske trendove i rizike u ovoj godini bit će pod utjecajem straha od daljeg širenja koronavirusa, koji je u kratkom roku doveo do pada cijena nafte na ispod 50 dolara po barelu te doveo do efekta preusmjeravanja turista. Kao važan faktor na makroekonomska kretanja u nadolazećem razoblju će predstavljati i BREXIT oko kojeg još uvijek postoji mnogo nepoznanica. U pogledu Hrvatske, nestrpljivo se iščekuje ogledna presuda u slučaju Švicarac, a čiji će ishod vrlo vjerojatno utjecati na kreditno ponašanje banaka.

Potrošački i nenamjenski krediti

Uslijedio je panel na temu Risk management izazovi u 2020. – perspektiva koju je moderirao prof. dr. sc. Ivan Šverko, voditelj rizika u PBZ Investu, a na panelu su sudjelovali Dubravko Mlikotić, član Uprave Addiko banke i Ivan Soldo, član Uprave Hrvatske poštanske banke. Tijekom panela sudionici su se bavili pozitivnim i manje pozitivnim aspektima za upravljanje rizicima, al i otvorenim pitanjima za budućnost, koja su pod utjecajem globalnih i hrvatskih kretanja. Dubravko Mlikotić iz Addiko banke istaknuo je kako je izrazito važno razlikovati nenamjenske od potrošačkih kredita, te napomenuo da su banke u proteklom razdoblju svašta gurale pod potrošačke kredite – kazavši kako se kredit od 40.000 eura na 15 godina nikako ne može tretirati kao potrošački kredit.

Dodatno, Mlikotić je kazao da je uvođenje GDPR-a i gašenje HROK-a (Hrvatski registar obaveza po kreditima) doveo banke u situaciju da moraju promjeniti business model kako bi njihovo poslovanje ostalo u okvirima odgovornog kreditiranja te kako što prije treba omogućiti da HROK ponovno počne raditi u punom obimu  kako bi banke mogle donositi pouzdanije procjene rizika.

 Glomazna regulativa

Regulatorni aspekti upravljanja rizicima - Prilagodbe sustava upravljanja rizicima transpoziciji Direktive 2019/878 i primjeni Uredbe 876/2019 koju je moderirao Damir Odak, bivši Viceguverner i bankovni stručnjak s dugogodišnjim iskustvom. Na panelu su sudjelovali Sanja Petrinić-Turković, direktorica Sektora bonitetne regulative i metodologije u Hrvatskoj narodnoj banci, prof.dr.sc. Anita Pavković, redovna profesorica na EFZG-u i Božidar Jovanović, direktor Sektora upravljanja rizicima u Erste & Steiermarkische banci. Tema panela je bila dinamična regulacija poslovanja banaka, a pritom je istaknuo kako je u posljednjih pet godina bilo osam izmjena , što izrazito otežava praćenje i snalaženje u propisima. Sudionici panela složili su se kako je regulativa koja propisuje uvjete poslovanja banaka postala opterećujuća te kako je sve više regulative pisano matematičkim, a ne pravničkim jezikom, pa se lako može dogoditi da svi uključeni nađu u situaciji da od šume ne vide drvo. Jednako tako, razgovaralo se kako je zbog sve bržih promjena u tehnologiji tradicionalno bankarstvo mora mijenjati i prilagođavati, no postoji bojazan kako će sve to pratiti izrada i implementacija novih propisa.

Gdje su u svemu tome male i srednje kreditne institucije?

Jedna od tema konferencije bili su i IFRS 9 izazovi - implementacija, validacija, primjena u malim bankama i slično, a na tu temu predavanja su održali dr.sc. Berislav Nadinić, Senior Manager u revizorskoj kući Deloitte te Petar Repušić, predsjednik Uprave Partner banke. Berislav Nadinić je kazao kako su kreditne institucije u Hrvatskoj pod pojačanim nadzorom regulatora, ali i da nova međunarodna i EU regulative uvijek diskriminira srednje i male kreditne institucije. Istaknuo je da su se kao ključan izazov pokazali raspoloživost podataka i njihova kvaliteta, te upozorio da su mali i srednji kreditori zaokupirani preživljavanjem na visokorizičnom tržištu.

Naplata potraživanja

Zaključno, posljednji panel konferencije bavio se temom prodaje NPL portfelja, na kojoj je moderator bio Kristijan Cinotti, partner Mazars, a u raspravi su sudjelovali Tanja Miljanić Presečki, predsjednica Uprave B2 kapital i Goran Milašinović, Voditelj akvizicija osiguranih potraživanja EOS Matrix.

Svjestan izazova i važnosti edukacije Hrvatski institut za financije, odlučio je pokrenuti program bankarskih seminara koji će započeti u ožujku ove godine, a teme seminara jesu:

- Promjene Zakona o kreditnim institucijama (ožujak)  

- Validacija IFRS9 modela, Upravljanje rizikom promjene kamatne stope  – praksa i regulatorna očekivanja te Upravljanje kreditnim rizikom građana (travanj).

- Eksternalizacija – EBA-ine smjernice i praksa te Konferencija – upravljanje Compliance i AML rizicima kao i seminar sprječavanje pranja novca (svibanj).

- Promjene u ulozi interne revizije u kreditnim institucijama, Izazovi upravljanja kreditnim institucijama – kako zadovoljiti vlasnike i regulatore u isto vrijeme te Izazovi procesa naplate potraživanja u kreditnim institucijama (lipanj)

. Više informacija o seminarima i konferencijama te radu Hrvatskog instituta za financije možete pronaći na linku www.hif.hr

Sadržaj omogućio Hrvatski institut za financije