Hrvatski su građani lani primili 959 milijuna eura osobnih transfera iz inozemstva, od čega je 370 milijuna eura radničkih doznaka, jedan je od podataka iz platne bilance za 2015. godinu. U odnosu na 2014. godinu, građani su u plusu 89 milijuna eura. Platna bilanca nadalje otkriva da su strani vlasnici poduzeća i banaka prošle godine iz Hrvatske povukli 487 milijuna eura dividende, a kako su ukupno poslovali s gubitkom od 293 milijuna eura, zadržana im je dobit bila negativna, u visokom iznosu od 780 milijuna eura.
Pozitivan utjecaj krize
Gleda li se država u cjelini, Hrvatska je treću godinu zaredom u plusu u gospodarskim transakcijama s inozemstvom. Lani je suficit tekućeg računa platne bilance bio rekordnih 2,3 milijarde eura, odnosno 5,2 posto hrvatskog BDP-a. Dio suficita jednokratni je učinak konverzije kredita u švicarskim francima i on mjeren udjelom u BDP-u na sebe veže otprilike dva postotna boda, dok je razlika od približno 3 postotna boda rezultat ostalih politika i financijskih veza s inozemstvom. Konverzija je našla mjesto u platnoj bilanci jer je otpisanih 6,9 milijardi kuna duga knjiženo kao prihod domaćih građana koji je uzet stranim vlasnicima banaka.
Viceguverner središnje banke Vedran Šošić pojašnjava da iza povijesnog viška na tekućem računu platne bilance stoji bolje povlačenje sredstava iz europskih fondova za oko 400 milijuna eura u odnosu na godinu prije, te više od pola milijarde eura veći prihodi od turizma. Hrvatska je sve do 2012. ostvarivala deficit u tekućim transakcijama s inozemstvom zbog kojeg nam je od 2000. inozemni dug izražen u postotku BDP-a udvostručen te je premašio vrijednost godišnjeg BDP-a. Manjak na tekućem računu platne bilance neke države može se pokriti samo na tri načina, jedan je da se zadužuje, drugi da privlači strana ulaganja i treći da troši svoje međunarodne pričuve. Bilo je kod nas stranih investicija, no Hrvatska je deficite pokrivala i posuđivanjem kapitala, a Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, pojašnjava da je suficit u odnosima s inozemstvom jedan od rijetkih pozitivnih utjecaja krize u moru negativnih s kojima smo se suočavali. Ljudi su manje trošili, manje se proizvodilo, pa je i uvoz bio manji. S druge strane, povećavao se izvoz kako roba tako i usluga turističkom potrošnjom. Šantić upozorava da će se ove godine vidjeti je li suficit slučajni pozitivni nusproizvod krize ili rezultat dobrih strukturnih promjena u ekonomiji koje vode tome da ćemo više eura sami zaraditi nego što ćemo ih posuditi od drugih. – Treba računati s time da će dinamiziranje gospodarske aktivnosti stvoriti novi pritisak na rast uvoza, a ni cijene energenata neće biti stalno niske – upozorava Šantić.
Važno da dolazi kapital
Viceguverner Šošić ističe da se jačanje uvozne komponente vidjelo već i lani, kada se zbog većeg uvoza saldo na računu robe pogoršao za oko 280 milijuna eura u odnosu na 2014. godinu.
– Vjerujem da ćemo još nekoliko godina ostvarivati suficit na tekućem računu platne bilance, ali za zemlju na našem stupnju razvoja dugoročno je održiv i mali deficit jer je važno da nam kapital dolazi u zemlju – ističe Vedran Šošić.
>> Istine i laži o učincima vlade Zorana Milanovića
