Paralizirana država, slaba ekonomija, otpor prema promjenama i beznađe poveznice su stanja gospodarstva u Hrvatskoj 2013. te Velike Britanije prije dolaska Margaret Thatcher na vlast. Zaključak je to panelista okruglog stola u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa posvećenog ekonomskoj doktrini Čelična lady.
Novi vlasnik koji pridonosi
Da je Margaret Thatcher živa i u Hrvatskoj, vjerojatno bi, zaključuju panelisti, drastično smanjila proračun, slomila otpor sindikata državnih i javnih službi, reformirala javnu upravu smanjujući broj zaposlenih i potaknula privatizaciju. Ne treba zaboraviti da je M. Thatcher podržavala privatizaciju, ali osnaženih poduzeća. Kad bi se to primijenilo u Croatiji osiguranju ili Hrvatskoj poštanskoj banci prvo bi se provela restrukturiranja, potom dokapitalizacije, a tek onda počeli bi privatizacijski procesi i to tako da se za novog vlasnika bira onaj koji bi najviše pridonio podizanju konkurentnosti tržišta.
– Iako postoje paralele u stanju gospodarstava, hrvatske političke elite nemaju tu političku strast da bi ekonomske probleme stavili u prioritet. Nema političara u Hrvatskoj koji dijeli strast Margaret Thatcher pa iako su pod utjecajem ekonomskih savjetnika nemaju kapacitet da jasno sagledaju problem – istaknula je Martina Dalić, zastupnica HDZ-a i bivša ministrica financija.
A da se problemi sagledaju kroz prizmu thatcherizam, krenulo bi se u brze i korjenite reforme, koje bi u kratkom roku potresle društvo, ali dugoročno povećale efikasnost ekonomije i donijele rast. U mandatima M. Thatcher industrija je prvo izgubila dva milijuna radnih mjesta, ali se potom nezaposlenost u pet godina prepolovila uz rast BDP-a veći od 5 posto.
Mirovinska reforma stala
– Hrvatska nikad nije imala hrabrosti dekomponirati komunističku komponentu, a najbliže tome došli smo mirovinskom reformom iz 2000. koja je ubrzo zaustavljena. Zato što nije provedena do kraja, moja i mlađe generacije morat će raditi do smrti – istaknuo je makroekonomist Ante Babić ističući da je M. Thatcher prisilila Veliku Britaniju koja je naslijedila život na visokoj nozi da se prilagodi realnosti, što bi u slučaju Hrvatske značilo drastično smanjiti proračun.
Kapacitet je našega gospodarstva proračun manji od 100 milijardi kuna, ističe Babić, a on je umjetno narastao od 2004. do 2009. godine na golemih 120 milijardi kuna. Srezati proračun može se ako se javna poduzeća učini profitabilnima te prestanu financirati industrije koje stvaraju gubitke.
