Talijanska metalurška kompanija Acciaierie Bertoli Safau (ABS), u vlasništvu golemog industrijskog holdinga Danieli, najozbiljniji je kandidat za kupnju Željezare Sisak.
Ponuda i Slovaka?
Kako neslužbeno doznaje Večernji list, američki CMC, koji je prije nekoliko mjeseci privremeno ugasio proizvodnju u Željezari i najavio povlačenje iz Hrvatske, trenutačno ima dvije ponude za kupnju postrojenja u Sisku, a još nekoliko tvrtki iskazalo je interes. Uz već poznatu ponudu zagrebačke tvrtke CIOS, u vlasništvu poduzetnika Petra Pripuza, i talijanskog ABS-a, očekuje se da bi ponudu za preuzimanje mogla podnijeti i slovačka Podbrezova, koja je već jednom pokušala kupiti Željezaru u Sisku. Iako financijski parametri ponuda nisu poznati, smatra se kako je najveći favorit talijanska kompanija. ABS posljednjih godina bilježi znatan rast prihoda i opsega proizvodnje, u velikoj mjeri zahvaljujući jakoj podršci svoje matične grupacije Danieli. Danieli holding jedna je od najvećih talijanskih industrijskih grupacija, s godišnjim prihodom većim od 3 milijarde eura, što je otprilike petina hrvatskog državnog proračuna. Kompanijin je osnovni biznis proizvodnja metalurških postrojenja, u čemu su među tri najveće tvrtke na svijetu.
Danieli proteklih godina intenzivno ulaže u vlastitu metaluršku proizvodnju upravo kroz ABS. Tvrtka je tako još prošle godine objavila planove za gradnju 400 milijuna eura vrijedne moderne željezare za specijalne proizvode. Isprva se taj objekt trebao graditi u Italiji, no zbog visokih troškova energije, u ABS-u su uskoro počeli tražiti alternativnu lokaciju. Kao moguća lokacija spominjala se i Srbija, ali s obzirom na ponudu za kupnju sisačke Željezare, realna je mogućnost i da Sisak bude lokacija za to postrojenje u kojem bi trebalo raditi 500-600 ljudi. Ključni preduvjet za interes ulagača u sisačku Željezaru, čini se, ostvarila je hrvatska Vlada. Kako ekskluzivno doznaje Večernji, službe Europske komisije zaključile su da postoje razlozi za ukidanje antidampinških carina na bešavne cijevi iz Siska, koje su na snazi od 2006., kada su uvedene u sklopu mjera EU protiv jeftinih proizvoda iz željezara u Ukrajini i Rusiji.
– Komisijine službe koje su istraživale to pitanje zaključile su da postoje svi opravdani razlozi za ukidanje tih mjera prema bešavnim cijevima koje se uvoze u EU iz Hrvatske. Njihovo ukidanje ne bi bilo protivno interesima Unije. Komisijine službe uputile su takav prijedlog Vijeću ministara na razmatranje. Vijeće će najvjerojatnije to odobriti u dogledno vrijeme – izjavio je za Večernji list John Clancy, Komisijin glasnogovornik za pitanja trgovine. Takvim raspletom sisačkoj se Željezari faktički otvara cijelo tržište EU.
Golem potencijal
Riječ je o golemom potencijalu, što su očito prepoznali ponuđači, a da je odluka o ukidanju antidampinških carina donesena prije, pitanje je bi li se CMC uopće povukao iz Siska. Ta američka kompanija na kraju će donijeti odluku o tome tko će postati novi vlasnik Željezare. Bude li to CIOS, Petar Pripuz faktički će pod svoju kontrolu staviti cijelu hrvatsku bazičnu metaluršku industriju s obzirom na to da je prije godinu dana kupio Željezaru Split, a već godinama posjeduje i ljevaonicu u Sisku. Kroz takav holding nesumnjivo bi se mogle ostvariti znatne sinergije, no pojedini stručnjaci strahuju ima li Pripuz dovoljno novca za potrebna ulaganja u modernizaciju koja su hrvatskim željezarama potrebna. Talijanskoj tvrtki takva ulaganja vjerojatno ne bi bila problem, kao ni slovačkoj Podbrezovi ako podnese ponudu. Dapače, s obzirom na odluku EU, ne bi bilo iznenađenje da pristigne još neka ponuda. Radnici od danas, nakon dugo vremena, imaju realne temelje za optimizam.
Novinar kaze da je osnovni pred uvijet stvorila hrvatska vlada a neobijasnjava kako ,sada se pitamzasto i kada malo se raspitam dolazim do jedinog moguceg odgovora da jedoticni novinar vladin glasno govornik.