Tekstilni otpad kao dio biorazgradivog otpada vrijedna je i profitna sirovina. No zna li se da ga u Hrvatskoj godišnje proizvedemo 50.000 tona, od čega se prikupi svega 3% ili 1500 tona, dok 97% odlazi u glomazan otpad, treba itekako raditi na promjeni percepcije u prikupljanju i sortiranju tekstilnog otpada kako bi povećali količine i pretvorili ga u biznis i zaradu – istaknula je poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Jagoda Divić na jučerašnjoj sjednici Grupacije za gospodarenje otpadom u tim povezanim industrijama.
U Sloveniji 5 kg po stanovniku
– U Mađarskoj i Sloveniji, posebice u Njemačkoj, u ovom se području radi ozbiljan posao. U Hrvatskoj količina prikupljenog otpada trenutačno iznosi 0,5 kilograma po stanovniku, dok je u Sloveniji pet kilograma. Glavni je cilj ukinuti status otpada za tekstil, pružiti potporu sakupljačima, a prepreka je tome postojeća zakonska regulativa. Radna skupina Grupacije stoga treba artikulirati stavove te prijedloge uputiti resornom ministarstvu i drugim mjerodavnim tijelima – kazala je Divić.
Alen Hadžić iz Zagrebačkog holdinga ističe kako je prema obvezama za jedinice lokalne samouprave u Zagrebu u planu postavljanje 300 spremnika za odvojeno prikupljanje tekstila, a do kraja godine 550 te izgradnja reciklažnih dvorišta.
– Jedno je otvoreno u Klari, a do druge polovice 2018. otvorit će se na Žitnjaku i Sesvetama – najavio je Hadžić, dok Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkiog fakulteta u Zagrebu objašnjava kako je planom gospodarenja otpadom predviđeno je da se dio troškova kroz naknadu vraća sakupljačima, a to je potrebno uvesti i u području prikupljanja tekstilnog otpada.
– U Mađarskoj su otvorene sortirnice, a odjeća koja se prikuplja plasira se na svjetsko tržište. Pojedine tvrtke dnevno u svijet šalju i po 100 tona odjeće i na tome zarađuju – kazao je Mato Grujo iz tvrtke Kompis iz Osijeka, koja je postavila već 80 spremnika za odjeću u Osijeku.
Danci kao uzor
Regeneracija iz Zaboka s recikliranjem tekstilnog otpada nimalo ne zaostaje za drugim uspješnim tvrtkama u Europi. Više ne otkupljuju tekstilni otpad već naplaćuju naknadu za njegovo zbrinjavanje. No potrebno je pojednostaviti procedure te uvesti kontinuiranu edukaciju kod prikupljanja, kazao je direktor Regeneracije i voditelj Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji HGK Anđelko Švaljek. Najjeftinije je, dodaje, otpad prikupiti i odložiti ga. No u Regeneraciji to ne žele.
Iz Socijalne udruge Humana nova tvrde kako je dugoročno najisplativije rješenje razvoj recikliranja tekstilnog otpada u RH i podržavanje tvrtki poput Regeneracije.
No potrebne su i dubinske analize cijelog vrijednosnog lanca kako bi se sagledalo gdje su najveći troškovi, smatra Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša.
– Primjer dobrog modela je danski model skupljanja tekstila po zgradama u male spremnike koji se prazne. Kad se sustav pojednostavi, onda je on funkcionalan – istaknula je D. Varlec.
Pogledajte i galeriju: Svečana dodjela titule gospodarstvenika i gospodarskog događaja godine
