Piše Marko Božac, student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i član Financijskog kluba i HPB Studentskog dvogleda
Kako kreirati internetsku i Facebook stranicu i proučavati ponašanje posjetitelja, što je važno za analizu poduzeća i sektora, na koji način sastaviti portfelj dionica s najvećim prinosom i najmanjim rizikom ili složiti poslovni i marketinški plan s ciljem osnivanja poduzeća itd.
Tko bi rekao da su ovo zadaci za tinejdžere? U Višnjanu gdje je krajem kolovoza održana prva ljetna škola financijske pismenosti i poduzetništva namijenjena srednjoškolcima bilo je upravo tako. Školu je organizirala udruga studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Financijski klub u suradnji sa Znanstveno edukacijskim centrom Višnjan i u partnerstvu s HPB-om.
Studenti-mentori, učenici-asistenti
Financijski klub do sada se isključivo bavio studentima s obzirom na to da oni jedini čine članstvo kluba. Ideja o ljetnoj školi za srednjoškolce postojala je neko vrijeme iako nije bila definirana. Problem je bila infrastruktura odnosno mjesto održavanja i tehnički uvjeti tako da se u taj dio savršeno uklopio Znanstveno edukacijski centar Višnjan koji već 20 godina provodi programe za učenike osnovnih i srednjih škola na kojima sam kao školarac osobno sudjelovao. To je bilo to - Financijski klub dobio je priliku organizirati prvu ljetnu školu iz ekonomije, financijske pismenosti i poduzetništva.
Zapitali smo se u jednom trenutku treba li nam sve to jer nikada nešto slično nismo radili, no bili smo svjesni da financijska pismenost u Hrvatskoj nije na razini s kojom bismo se mogli pohvaliti i da tu nešto treba mijenjati. Dakle, imali smo dobar osjećaj da će sve vrijediti našeg truda i vjerovali smo da imamo dovoljno znanja za pripreme ljetne škole.
U međuvremenu, Hrvatska poštanska banka, banka koja inače vodi brigu o financijskoj pismenosti svojih klijenata, postala je glavni partner Financijskog kluba u 2015. godini, a u projekt su se još uključili i HANFA, kao pokrovitelj, Zagrebačka burza kao partner i Končar D&ST kao sponzor.
Istodobno smo radili na sadržaju i formatu ljetne škole. Zajednički dio programa podrazumijevao je općenita znanja važna za financijsku pismenost, a tu su bile teme iz makroekonomije, bankarstva, menadžmenta, tržišta kapitala, osobnih financija i personal brandinga koje su pretočene u interaktivna predavanja i radionice. Pojedinačni dio obuhvaćao je pak rad na projektima s dva do četiri polaznika.
Članovi Kluba osmislili su projekte koje vode oni kao mentori, a učenici kao njihovi asistenti.
Financije, marketing, poduzetništvo
Grupa marketingaša provela je tzv. blind test eksperiment na različitim kategorijama proizvoda kako bi na kraju pojedinoj upravi poduzeća mogla savjetovati repozicioniranje njihovog proizvoda na tržištu. Digitalni marketingaši napravili su vlastitu internetsku i Facebook stranicu kako bi proučavali digitalno ponašanje posjetitelja te na kraju uveli određene izmjene s ciljem postizanja visoke stope konverzije.
Financijaši su kroz projekt Partybroker napravili analizu poduzeća iz prehrambene industrije upoznavajući se s makroekonomskom analizom, analizom industrije i poduzeća kako bi na kraju sastavili portfelj dionica s najvećim prinosom i najmanjim rizikom. Poduzetnici su imali i konkretniji zadatak - pripremiti poslovni, financijski i marketinški plan s ciljem osnivanja poduzeća koje bi se bavilo uzgojem grožđa u Istri.
Najviše pitanja o kreditima
Od gostujućih predavanja tijekom sedmodnevne ljetne škole izdvajamo prezentaciju Sanje Preden, voditeljice poslovnice HPB-a u Poreču koja je govorila o bankarskim proizvodima i uslugama, o vrstama računa, kartica, štednje i kredita. Najviše pitanja bilo je o kreditima, ugovaranju i otplati, kamatama i glavnici.. Predstavnica HANFA-e Đurđica Mihotić-Žižić održala je predavanje o regulaciji tržišta kapitala.
Također, organizirali smo posjet Upravi Valamara te Adris grupi, a posjetili smo i jedno od Cromarisovih uzgajališta ribe, gdje smo, među ostalim, saznali kako se u roku od 24 sata nakon ulova riba dostavlja na tržnice Italije.
Na kraju, proveli smo evaluaciju. Neovisno iz koje su škole (gimnazije, turističke, tehničke ili ekonomske) svi su polaznici pokazali veliko zanimanje za praktične teme koje nas okružuju u svakodnevnom životu. Škola je od polaznika dobila najvišu moguću ocjenu uz želju da se sličan program ponovno organizira.
Bilo je ovo veliko, vrijedno iskustvo i za nas, studente. Školarci su imali priliku naučiti puno, ali učili smo i mi, mentori. Sad znamo koliko je zahtjevno prenositi znanje i s koliko odgovornosti to treba činiti.
