Sanja Crnković Pozaić svoju bogatu karijeru vezanu za tržište rada
nastavlja u tvrtki BIT Croatia, novoosnovanoj podružnici BIT Austrija,
najvećoj tamošnjoj privatnoj kompaniji za osposobljavanje radne snage,
koja vrlo usko surađuje s austrijskim Zavodom za zapošljavanje.
– Mnoge se danas mjere aktivne politike provode tako da se traže usluge
od privatnog sektora. Želja mi je razvijati i provoditi slične asesment
centre kako bi se otvorio put cjeloživotnom učenju na svim područjima i
u svim sektorima. BIT ima i financijski i kognitivni potencijal da
djeluje na ovom terenu posebno koristeći se svojim iskustvom i dobrim
referencama.
Moj je izbor konzultantski posao, a ne samo rad s učenicima – kaže
Crnković Pozaić, te dodaje da ju je fascinirala orijentiranost na
obrazovanje i treninge u Austriji, koja ih je spremna platiti, a u
cilju veće kompetencije svoje radne snage.
Kako je godinama vezana za zbivanja na tržištu rada, Crnković Pozaić
vrlo jasno uočava njegov glavni problem, a to je, kaže, jaz između
ponude i potražnje.
– Tvrtke trebaju neke nove vještine i znanja koja su strana našem
obrazovnom sustavu, pa će zbog njegove spore prilagodbe, ali i
demografske situacije doći do izrazitih manjaka u pojedinim
zanimanjima, a istovremno višaka u drugima.
Zato se mora raditi na usklađivanju procesa učenja i vrsta znanja koja
se dobivaju u školama s onim procesima koji postavljaju uvjete rada u
gospodarstvu. Tu mora biti mnogo čvršća suradnja između svih obrazovnih
institucija i tvrtki, ali bi se i regionalne agencije i poduzetnička
infrastruktura morale priključiti u ispravljanje strukture ponude i
potražnje za radom.
Problem je i to što svi akteri smatraju da je obrazovanje problem i
odgovornost onih drugih, a ne njih samih.
Država ne može jedina biti odgovorna za unapređivanje znanja i
vještina, nego se u taj proces moraju aktivnije uključiti sindikati i
poslodavci, ali je i odgovornost pojedinaca za vlastitu karijeru
također vrlo bitna – kaže Crnković Pozaić, te upozorava da bi uskoro
koncept sigurnosti radnog mjesta mogla zamijeniti sigurnost zaposlenja.
Više neće biti trajnih radnih mjesta, pa će radnici trebati ulagati u
svoje kompetencije tražene na tržištu zbog lakšeg nalaženja novih
poslova, ali koje će moći i lako izgubiti. Ta promjena umanjuje
obveze poslodavaca, povećava mobilnost radne snage i zahtijeva veću
financijsku podršku za povećanje zapošljavanja.
Što bi ZOR trebao sadržavati ili što u njemu mijenjati
Sanja Crnković Pozaić smatra potrebnim smanjenje zaštite koju uživaju neke skupine zaposlenika, a povećanje zaštite onima koji je sada nemaju. Kaže da treba legalizirati rad na crno, adresirati pitanja poljoprivrede i zaposlenosti u njoj koja nije definirana, a u cilju da se sve ekonomske aktivnosti priznaju, evidentiraju i oporezuju po stopama koje su al pari prihodima iz tih niskodohodovnih aktivnosti. Također bi spojila, kako u ciljevima tako i u provedbenim politikama, sustav socijalne skrbi, zapošljavanjau00A0i zakonodavstva koji se odnose na neke specifične skupine, primjerice branitelje, osobe s invaliditetom, majke itd. Idealnim vidi vođenje integrirane politike u ciljevima gospodarskog razvoja, obrazovanja i tržišta rada, čije bi politike bile podupirane. Kaže da je slaba suradnja resora, bez zajedničkog razvojnog cilja, glavni krivac manje efikasnosti politika koje su prepreka u oslobađanju razvojnog potencijala zemlje.
