Portal MojPosao u prvoj je polovici ove godine zabilježio veći broj ponuda za posao, gotovo 40 posto više, a u oko 22 tisuće objavljenih oglasa najviše su se tražili konobari, prodavači, kuhari, vozači i programeri.
Kako su u utorak izvijestili s tog portala, tijekom prvih šest mjeseci poslodavci su putem portala MojPosao objavili 21.800 oglasa za posao, što je 37 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Najviše oglasa, 24 posto, objavili su poslodavci s područja turizma i ugostiteljstva, 17 posto oglasa odnosilo se na zanimanja s područja trgovine, a 14 posto s područja proizvodnje i zanatskih usluga.
U prvoj polovici ove godine poslodavci su najviše tražili radnike sa srednjom stručnom spremom, koja je bila uvjet u 54 posto objavljenih oglasa, dok se visoka stručna sprema tražila u četvrtini (25 posto) oglasa.
Pri tome podaci portala MojPosao pokazuju da su se za popunjavanje radnih mjesta, za koja je potrebna srednja stručna sprema, najviše tražili konobari, prodavači, kuhari, vozači i prodajni predstavnici. Među osobama s visokom stručnom spremom najtraženiji su bili programeri, inženjeri građevine i strojarstva, informatičari te diplomirani ekonomisti.
Oglasima u kojima poslodavcima stručna sprema nije bila bitna najčešće su se tražili konobari, programeri, prodavači, kuhari i vozači. U odnosu na prvih šest lanjskih mjeseci najviše je, pak, rastao broj objavljenih oglasa za zanimanja u djelatnostima skladištenja i logistike, skrbi (o djeci, starijima i sl.) te sigurnosti i zaštite, navode s portala MojPosao.
Zanimljivo je pritom da se čak 61 posto svih objavljenih oglasa iz prve polovice 2017. odnosio na rad na neodređeno vrijeme, što je za oko 5 posto više nego lani, dok je broj objavljenih oglasa za rad na određeno istodobno smanjen za oko 3 posto, na 53 posto.
Samo 4 posto oglasa odnosio se na stručno osposobljavanje, a 3 posto na studentske poslove, navode s portala MojPosao, uz napomenu da je za jedno radno mjesto moguće označiti više vrsta zaposlenja.
Prijave na oglase u padu
I dok ponuda poslodavaca za novim radnicima raste, prosječni broj prijava na oglase na portalu MojPosao je u padu. S portala su objavili podatke za prvih pet mjeseci koji pokazuju da je u odnosu na isto razdoblje lani broj prijava na oglase bio manji 30 posto, a u usporedbi s prvih pet mjeseci 2015. pad iznosi čak 45 posto.
Pri tome najviše pada broj prijava na oglase u deficitarnim zanimanjima pa je, primjerice, za 29 posto pao broj prijava na oglase za poslove u građevinarstvu, za 25 posto je manje prijava za poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a za 24 posto u ICT sektoru. Među osobama koje putem portala MojPosao traže posao u prvoj su polovici ove godine prevladavali oni zainteresirani za rad u trgovini (27 posto profila), u administrativnim zanimanjima (19 posto) te u turizmu i ugostiteljstvu (18 posto).
Više od polovice potencijalnih posloprimaca, njih 53 posto, bilo je zainteresirano za stalni posao, odnosno rad na neodređeno vrijeme, njih 30 posto radilo bi i na određeno, dok ih je po 10 posto zainteresirano i za honorarni ili sezonski posao.
Najtraženije, osobe sa srednjom stručnom spremom, čine i najveći dio onih koji traže posao, odnosno 55 posto, dok oni s visokom stručnom spremom čine 15 posto profila na portalu MojPosao.
Radno iskustvo u gotovo polovici oglasa
Iako je jedan od gorućih problema u Hrvatskoj nezaposlenost mladih, u 45 posto oglasa objavljenih na portalu MojPosao tražilo se da kandidat ima radno iskustvo, iako je takvih oglasa bilo 7 posto manje nego lani. Pritom se u prosjeku tražilo radno iskustvo od 2 godine i dva mjeseca, dva mjeseca kraće nego prošle godine.
Osim radnog iskustva, najviše se tražilo i poznavanje stranih jezika i to u 43 posto oglasa, najviše engleskog, a u 28 posto oglasa od kandidata se očekivalo i poznavanje rada na računalu.
Na ovakva kretanja osvrnuo se i predsjednik Uprave portala MojPosao Igor Žonje koji je, među ostalim, poslodavcima poručio da poboljšaju uvjete rada, ali i zaposle i one koji ne odgovaraju u cijelosti njihovim potrebama pa ih doškoluju. Izvršnoj vlasti poručuje da "poveća kvote za uvoz radnika, kroz HZZ usmjeri nezaposlene na prekvalifikacije, smanji sivu ekonomiju te smanji doprinose na i iz plaće", a posloprimcima da se prilagode tržištu rada i dodatno se educiraju.
