Hrvatski izvoznici godišnje izvezu robe u vrijednosti od 14 milijardi eura, no svejedno medijski i društveni interes za uspjehe izvoznika je slab.
"Umjesto dolaska velikog kruzera mediji bi trebali na udarnim mjestima objavljivati vijesti o primjerice o prvom kamionu kamilice koji je tvrtka Jan Spider izvezla u Keniju. Udarna vijest treba biti 100 milijuna staklenih boca koje izvozi Vetropack straža ili tisuću tona vijeka koje je Div izvezao u Južnoafričku republiku", kazao je Miodrag Šajatović, urednik Lidera na konferenciji hrvatskih izvoznika koji stvaraju petinu ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva.
Svejedno, požalio se, Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, "državne institucije nemaju nijedan ured vezan za izvoz. Istraživanjem koje je tvrtka Bisnode provela kroz proteklih pet godina došlo se do zaključka da 82% izvoznika posjeduje izvanrednu likvidnost, bolji su i stabilniji od prosjeka hrvatske ekonomije".
Viškovi razdora
Izvoznici ne propadaju, no i oni će se suočiti s globalnim protekcionističkim politikama. Mjere američke vlade u kratkom roku neće puno utjecati na hrvatski izvoz u tu zemlju zbog male razmjene, no Gordi Sušić, direktor istraživačkog odjela Hrvatske narodne banke upozorava da se od 2012. godine smanjuje broj novih ugovora o širenju međunarodne trgovine, a rastu odluke o novim carinama i antidampinškim mjerama.
Liberalizacija svjetske trgovine donijela je velike koristi (1 posto liberalnija trgovina stvara 3 do 5 posto veći standard), ali došlo je i do nakupljanje neravnoteža. Velike viškove u razmjeni s ostatkom svijeta, primjerice imaju Kina, Njemačka, Japan, a odnedavno i Koreja zbog čega su zemlje s velikim manjkovima u platnoj bilanci krenule preispitivati dosadašnji režim trgovine. U tome prednjači SAD, a Sušić kaže da su do sada Kina i SAD uvele carine i ograničenja na međusobnu razmjenu tešku 100 milijardi dolara. U najavi je dodatnih 10% carine na 200 milijardi dolara vrijedan izvoz iz Kine prema SAD-u i obrnuto.
Reforme, a ne carine
"Interne procjene institucija EU pokazuju da će trgovinski rat Amerike i Kine u početku povećati potražnju za europskom robom, no u srednjem i dugom roku daljnja eskalacija protekcionizma će naštetiti globalnom gospodarstvu. Problemi u konkurentnosti pojedinih ekonomija trebaju se rješavati reformama, a ne carinama", kazao je Šušić.
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
