Vrijednost izvoza ukupno 1495 poduzeća Koprivničko- križevačke županije 2012. porastao je 13,9 posto u odnosu na 2008. godinu te je iznosio 1,59 milijardi kuna, stoji u analizi konzultantske kuće Bisnode, a polovica tog izvoza otpada na Podravku.
Ukupni prihodi svih poduzeća iznosili su 9,5 milijardi kuna, milijardu kuna manje nego 2008. godine, što je ponajviše posljedica pada prihoda velikih poduzeća. Neto dobit od 198 milijuna kuna iz 2008. gotovo se istopila te je u 2012. bila tek nešto veća od tri milijuna kuna. Uvoz je u istom razdoblju smanjen četiri posto pa je neto izvoz županije u 2012. iznosio 514 milijuna kuna.
Dominira trgovina
Kako kaže Nikola Nikšić, direktor strateškog razvoja i analitike Bisnodea, Koprivničko - križevačka županija izrazito je proizvođački orijentirana županija u kojoj dominira prehrambeni div Podravka, koja sa svojom tvrtkom kćeri Danica ostvaruje četvrtinu zaposlenosti i isto toliko ukupno ostvarenih prihoda županije. U petogodišnjem razdoblju broj zaposlenih u županiji pao je 9,3 posto pa je 2012. u županiji radilo 16.503 ljudi. Osim tradicionalno visoko zastupljene trgovine, velika zaposlenost, zbog Belupa, bilježi se u farmaceutskoj industriji, dok poljoprivredna proizvodnja ima visok udio po ukupnim prihodima u županiji. U tom sektoru tri srednje velike i 95 malih tvrtki ostvaruje 652,9 milijuna kuna prihoda uz 6,1 milijun kuna neto dobiti.
Malih poduzeća je 2012. bilo 1469, te čine velikih 98,3 posto ukupnog broja subjekata. Iako su jedini od 2008. imali rast prihoda od 2,7 posto, njihov udio u ukupnim prihodima županije iznosio je tek 36,6 posto. Istodobno se njihov broj od 2008. povećao za 17,4 posto, dok je rast zaposlenih u malim subjektima bio 4,1 posto te je 2012. u njima bilo 7945 radnika što čini 48,1 posto od ukupno zaposlenih u županiji. Posebno je pohvalno za mala poduzeća da su od 2008. povećali izvoz za 186 milijuna kuna, što je rast od 74,6 posto. Takvu pozitivnu sliku napretka malih subjekata, unatoč recesijskim godinama, kvari ostvareni neto gubitak u 2012. od 34,2 milijuna kuna, dok su 2008. godine ostvarivali dobit od 61 milijun kuna.Gledajući prema sektorima, uvjerljivo najveći rast broja poduzeća bio je u sektoru biljne i stočne proizvodnje, te lova gdje je u analiziranom razdoblju osnovano 36 novih tvrtki.
Prihodi u ovom sektoru su se istodobno povećali za trećinu, odnosno za 162,6 milijuna kuna. Recesijske godine najveći su danak uzele u drvnom sektoru, s obzirom da je u ovom sektoru 736 manje zaposlenih, što predstavlja ogromno smanjenje od 59 posto. Sljedeći je prehrambeni sektor, gdje je ponajprije zbog racionalizacije poslovanja Podravke 515 radnika manje. U prehrambenom sektoru je neto dobit sa 19,8 milijuna kuna 2008. godine, u 2012. došla na 65,7 milijuna kuna neto gubitka. Pozitivan primjer je sektor proizvodnje kože i srodnih proizvoda, gdje se broj radnika od 2008. povećao za 160 što je rast od 50,6 posto. I njihovi prihodi su se utrostručili, te su 2012. iznosili 52,4 milijuna kuna od čega je čak 88 posto od izvoza. I uslužni sektor je imao značajniji rast zaposlenosti od 53,5 posto, za 144 novozaposlene osobe.
Šest velikih vuče
Recesijske godine najteže su pogodile poduzeća srednje veličine, kojih je 2012. bilo 20. Trećina radnika, odnosno 1010 ljudi u pet je godina izgubila posao u srednjim poduzećima županije. Njihovi prihodi istodobno su pali 17,7 posto, na 305 milijuna kuna, ulaganja u dugotrajnu imovinu i više su nego prepolovljena, a izvoz je manji za petinu. Jedino je pozitivan trend pokazao neto rezultat. Tako je neto gubitak 2012. smanjen na devet milijuna kuna sa 53 milijuna kuna godinu prije. Broj radnika u šest velikih tvrtki smanjio se 13,3 posto. Njihova dobit ipak je pokrila gubitak 43 milijuna kuna malih i srednjih tvrtki pa se Koprivničko-križevačke županija na kraju 2012. ipak mogla pohvaliti pozitivnim rezultatom.
To je ponajprije zasluga Belupa, koji je 2012. imao 81 milijun kuna neto dobiti, no KTC, sljedeći najveći dobitaš, ima čak 77 posto manju dobit. Prosječna neto plaća u županiji iznosi 4506 kuna pri čemu je najveća kod velikih subjekata (5706 kuna). Kod malih ona iznosi tek 3388 kuna. Ukupni prihodi po zaposlenom veći su kod velikih subjekata, pri čem je prosjek 714.233 kune. Dobit po zaposlenom iznosi 7216 kuna. Srednji subjekti ostvaruju 679.510 kuna prihoda po zaposlenom, a kod malih taj iznos 438.412 kune. "Zabrinjava što su se investicije u dugotrajnu imovinu smanjile za 43,2 posto u odnosu na 2008. pa su 2012. iznosile ukupno 335 milijuna kuna", upozorava Nikšić.
