Punih 1,2 milijardi eura mogao bi biti vrijedan investicijski ciklus Plinacra u idućem desetljeću.
Kako je jučer izjavio čelnik te kompanije Marin Zovko, Plinacro planira ulagati u razvoj projekta Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), spojne plinovode za planirani LNG terminal na Krku, ali i novu cijev plinskog interkonektora sa Slovenijom.
– Svi naši razvojni projekti uvršteni su na PCI listu, što znači da su proglašeni projektima od zajedničkog interesa Europske komisije.
Sredstva EU
To je prvi preduvjet da u budućnosti budu dijelom financirani nepovratnim sredstvima EU, što je dakako iznimno bitno jer u konačnici vodi do nižih troškova za Plinacro, manjih potreba za zaduživanjem, manje tarife iz koje se financiramo pa, konačno, i jeftinijeg plina za potrošače – rekao je Zovko.
Iza Plinacra je uspješna godina, s ostvarenih 152 milijuna kuna dobiti te realiziranim planom investicija. Ipak, dobrim rezultatima unatoč, kompanija se uzda u europsku pomoć pri financiranju zahtjevnih projekata koji joj predstoje. U idealnoj varijanti LNG terminal trebao bi početi s radom do kraja 2019. ili početkom 2020., a 2019. u Hrvatsku bi mogao stići prvi kaspijski plin putem Jadransko-jonskog plinovoda. Ipak, kako realizacija obje te velike investicije ovisi o faktorima koji su izvan mogućnosti utjecaja Plinacra i Hrvatske vlade, trenutačno najvažnijim strateškim ulaganjem u domaćem plinskom sektoru može se smatrati ono u modernizaciju plinskog skladišta u Okolima. Kako je izvijestio Krešimir Malec, čelnik tvrtke PSP Okoli koja upravlja skladištem – inače Plinacrove tvrtke kćeri – tamo su trenutačno u tijeku projekti vrijedni više od četvrt milijarde kuna koji bi trebali rezultirati poboljšanjem funkcioniranja.
>>Plinacro i slovenski Plinovodi potpisali pismo namjere
Pojednostavljeno rečeno, nakon ulaganja u modernizaciju motokompresarnice i bušenja dvije nove bušotine bit će poboljšane performanse skladišta pri punjenju, ali i pri otpuštanju plina. Ta činjenica izravno će rezultirati povećanjem sigurnosti opskrbe Hrvatske plinom, ali i povećati tržišnu konkurentnost plinskog skladišta u usporedbi sa sličnim objektima u regiji, što bi dugoročno trebalo rezultirati povećanjem njegovih prihoda.
– Dosad nam je za punjenje skladišta plinom trebalo 180 dana, a s novim kompresorima to ćemo smanjiti na 120 dana. S druge strane, dvije nove bušotine omogućit će nam da povećamo kapacitet povlačenja plina iz skladišta, naročito u situaciji niske popunjenosti kapaciteta, što nam je dosad bio ozbiljan ograničavajući faktor u poslovanju – rekao je Malec. Druga velika investicija PSP-a odnosi se na razvoj projekta vršnog plinskog skladišta u Grubišnom Polju. Završen je natječaj za izvođača prve faze tog projekta i radovi bi trebali početi na jesen. Nakon dovršetka te 21 milijun kuna vrijedne investicije sa stopostotnom sigurnošću moći će se utvrditi je li ta lokacija pogodna za realizaciju tog važnog objekta.
Gradnja LNG-a
Vlada se nada da bi mogla dobiti oko pola milijarde eura europskog novca za gradnju LNG terminala na Krku te potrebnih spojnih plinovoda, objasnio je resorni ministar Ivan Vrdoljak dodavši kako Hrvatska namjerava tražiti novac za financiranje tih projekata iz europskog fonda CEF.
– Već krajem ljeta prijavit ćemo se CEF-u za sufinanciranje izrade glavnog projekta terminala – naglasio je Vrdoljak.
