P: Što je to ugovorna kazna i zabrana tržišne utakmice s poslodavcem nakon prestanka ugovora o radu? Marijan, Zagreb
O: Zakon o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) dopušta radniku i poslodavcu da u isključivo pisanom obliku (unutar ugovora o radu ili kao poseban ugovor) ugovore ugovornu zabranu natjecanja. Čl. 94. ZOR-a određuje da su poslodavac i radnik ovlašteni ugovoriti da se radnik određeno vrijeme, a najdulje dvije godine nakon prestanka ugovora o radu ne smije zaposliti kod drugog poslodavca koji je u tržišnoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove kojima bi se natjecao s poslodavcem. Ugovor o zabrani natjecanja može biti sklopljen i kod ugovora o radu na određeno vrijeme i na neodređeno vrijeme. Važno je naglasiti da postoji nekoliko situacija u kojima ugovor o zabrani natjecanja ne obvezuje radnika. Radnik nije dužan poštovati ugovor o zabrani natjecanja ako se poslodavac ugovorom nije obvezao isplaćivati radniku naknadu plaće tijekom trajanja zabrane natjecanja, pri čemu ta naknada ne smije biti manja od polovice prosječne plaće koja je radniku isplaćena u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Također, zabrana natjecanja, iako ugovorena, ne obvezuje radnika ako cilj ugovorene zabrane natjecanja nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca (opravdani poslovni interesi se, kao pravni standard, procjenjuju prema okolnostima pojedinog slučaja) ili kada se tom zabranom, a imajući u vidu područje, vrijeme i cilj zabrane te izostanak naknade nerazmjerno ograničava ustavno pravo radnika na rad i ostvarenje sredstava za egzistenciju. Nadalje, ugovor o zabrani natjecanja ništetan je ako je radnik koji ga je sklopio maloljetan ili se radi o radniku čija je plaća sukladno ugovoru o radu manja od prosječne plaće u RH. Jednako tako, ako bi ugovoreno razdoblje zabrane natjecanja bilo dulje od dvije godine, što predstavlja zakonom dopušteno maksimalno razdoblje, ugovorna zabrana natjecanja radnika obvezuje samo do isteka zakonom najdulje dopuštenog vremena, dakle dvije godine.
Iva Hrkać Samaržija, dipl. iur.
