Na kraju ožujka 2010. godine ukupni krediti iskazani po bruto načelu iznosili su 263,38 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2009. godine bilježimo rast kredita od 2,22 milijarde kuna. Pri tome je važno naglasiti da je rast kreditne aktivnosti u prvom tromjesečju ponajviše bio posljedica rasta kredita sektoru poduzeća (2,64 milijarde kuna ili 2,7%). Istodobno, krediti državi povećani su za 625 milijuna kuna, odnosno za 2%. U usporedbi s prethodnim razdobljem rast kredita državi vidljivo je usporen, što ne iznenađuje uzmemo li u obzir izdanje dviju tranša obveznica na domaćem tržištu u ožujku. Također očekivano krediti stanovništvu zabilježili su kumulativno smanjenje od 184 milijuna kuna odnosno 0,2%. Pad kredita stanovništvu rezultat je smanjenja potražnje jer je promatrano tromjesečje bilo obilježeno snažnim padom zaposlenosti te prosječnih neto plaća, piše analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.
Krediti stanovništvu manji su 3,3 posto nego na kraju prošlogodišnjeg ožujka. Na godišnjoj razini pad je ublažen tek skromnim rastom od 1,1% stambenih kredita, dok su sve ostale vrste kredita stanovništvu zabilježile pad. Tako su krediti za nabavku automobila smanjeni za više od 20 posto, što je posljedica nastavka iznimno snažnog pada prodaje i u 2010. godini te sve veće orijentacije građana na leasing. Također, u skladu s padom prometa u maloprodaji bilježimo i pad kredita po kreditnim karticama (-11,3%) te ostalih kredita stanovništvu (-4%).
U iščekivanju daljnjeg pogoršanja trendova na domaćem tržištu rada na godišnjoj razini, tijekom ove godine može se očekivati nastavak smanjenja kredita stanovništvu. Ipak, ako najavljene izmjene u sustavu poreza na dohodak rezultiraju i povećanjem neto plaća u drugoj polovici 2010., povećani optimizam građana mogao bi barem djelomično ublažiti pritiske na pad potražnje za kreditima. U dužem roku, i nakon oporavka domaćeg gospodarstva, ne treba očekivati povrat rasta kredita stanovništvu na dinamiku iz godina prije krize.
Naime, uzimajući u obzir višu razinu zaduženosti kućanstava od usporedivih zemalja (kao udio kredita stanovništvu u BDP-u) pred nama je razdoblje znatno sporijeg rast kredita stanovništvu, koje bi trebalo puno više ovisiti o kretanju zaposlenosti i produktivnosti (odnosno kretanju neto plaća) nego što je to bio slučaj do sada. Poslovne banke će širenjem palete bankovnih proizvoda i usluga za stanovništvo nastojati ublažiti očekivani pad na tržištu. Također, ne treba sumnjati ni da će snažni konkurentski pritisci dovesti i do određenog pada aktivnih kamatnih stopa. Ipak, dinamika i intenzitet njihova smanjenja ovisi u mnogome i o drugim čimbenicima, poput stupnja rizičnosti države, kretanja udjela „problematičnih kredita“, stupnja likvidnosti te potreba države za zaduživanjem na domaćem tržištu.
Bla,bla,bla, Hrvatski dugovi ce rast, 60 miliardi $ duga a standard ce padati, mozda jos pretecemo Grcku u glavnom usporeduju nas sa Albanijom, Barbadosom, Papua Novom Guineom, a ovi nase uporeduju se Svicarskom !