- Mi u HNB-u smatramo da banke ne bi trebale koristiti euribor i libor kao referentne stope, jer time prenose nepotreban rizik na građane, smatramo da je to kockanje. Kapitalno ćemo kažnjavati banke koje ih koriste - jasno i glasno upozorio je Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, na okruglom stolu časopisa Banka, organiziranom pod nazivom "Kako nastaju kamate".
Šošić je istaknuo da banke moraju vezati aktivne uz referentnu kamatu, no u Hrvatskoj zbog visoke eurizacije zapravo nemamo "pravu" referentnu kamatu.
- Zapravo, regulativa time uvodi dodatni rizik u sustav. NRS (nacionalnu referentnu stopu op.a.) vidimo kao najmanje loše rješenje. Trebao bi biti stabilniji od ostalih i predstavljati realne troškove - kaže viceguverner.
Upozorio je da je kod stambenih kredita kamata uz euribor vezana u visokom udjelu od 34 posto kredita, uz NRS veže se 28 posto kredita, dok je 38 posto fiksna kamata kredita valutno vezanih uz švicarski franak. Kad su posrijedi krediti kućanstvima, čak ih je 44 posto vezano uz euribor što smatra jako lošim rješenjem, a 33 posto vezano je uz NRS.
- Kad bi htjele, naše banke bi mogle namještati i NRS - otvoren je Šošić.
Primjerice, banke su se u jednom razdoblju zaduživale kod banaka majki u kunama, no kako njihove matice nemaju kune, to su "de facto" bili krediti u eurima. Istu tehniku, kaže, mogu koristiti za namještanje NRS-a, prebacivati iz jedne valute u drugu i utjecati na referentnu stopu, ili ugraditi u štednju derivat kojim će napuhavati svoje troškove i povećavati NRS.
Odgovorno ponašanje
- Na sve apeliram da se prema NRS-u odgovorno ponašamo. Regulator ne može začepiti svaku rupu, no ako nije zakonom zabranjeno, ne znači da je dopušteno. Reputacija je sve - poručio je viceguverner.
Milan Deskar Škrbić iz Arhivanalitike usporedio je visinu kamata u Hrvatskoj i 11 tranzicijskih zemalja EU od 2002. do 2013. godine, zaključivši da su u tom razdoblju hrvatske kamate bile među najnižima u skupini koju čine Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Poljska, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva. Također, kamate nakon krize niže su nego prije krize.
Istaknuo je da su kamate na okvirne kredite među najnižima u skupini EU11, niže su jedino u Poljskoj koja nije imala recesiju. Isto je i s potrošačkim kreditima koji su jeftiniji jedino u Sloveniji koja je dio eurozone i ima manje izražen valutni rizik, bez obzira na njezine probleme u bankarskom sektoru.
- Kad su posrijedi stambeni krediti u ovim zemljama u kojima je opsesija vlasništvom velika, također smo među najnižima do 2009. kad je rastao rizik i kamate su rasle, a nakon toga ponovo smo među najnižima; manje od nas kamate su u Litvi, Češkoj, Estoniji i Sloveniji - kaže Deskar Škrbić.
Na razini prosjeka ili ispod njih bili su i kratkoročni krediti poduzećima do pet godina otplate, dok su po dugoročnim kreditima poduzećima kamate rasle 2009., nakon čega su pale na nižu razinu od one prije krize.
Velimir Šonje iz Arhivanalitike referirao se na parametre koji najviše utječu na visinu kamata; to su očekivana inflacija i očekivana ekonomska aktivnost, cijena koju banke plaćaju na depozite, operativni troškovi; plaće, amortizacija..., zatim naknada za pokriće rizika i naknada za angažirani kapital, zapravo dobit banke.
- Da nema konkurencije, taj bi dio dobiti imao značajniji udio. Kad je situacija takva da je konkurencija jaka, a potražnja slaba, marža je, kao sada, niska - kaže Šonje.
Rast kamata
S rastom stope rizika, očekivanja loše naplate, drastično raste i kamata. Od 2002. do 2004. do 2013. marža je gotovo netaknuta, a nakon toga u konstantnom je padu. Marža raste s ekonomskom aktivnošću, pada s rastom troškovne učinkovitosti i rastom kamata na depozite.
I na taj se dio izlaganja, koji zaključuje da marža u Hrvatskoj ne utječe bitno na visinu kamate, referirao viceguverner Šošić, napomenuvši da marža apsorbira znatan dio rasta pasivnih kamata.
- Na intuitivnoj razini imam problem sa zaključkom da marže nemaju puno veze s visinom kamate - dobacio je Šošić.
Po pitanju marži u razdoblju krize Hrvatska je, kaže, negdje oko sredine raspona EU11 i vrlo je stabilna. Prosjek marže u eurozoni nešto je niži od 1,5 posto, u Hrvatskoj je između 2,5 i tri posto.
- Imali smo smanjenje pasivnih stopa koje banke nisu u potpunosti prenosile na aktivne kamate, što je utjecalo na stabilnost marže. No, trošak regulacije smanjio se sa oko dva posto na oko 0,7 posto. Pao je gotovo 1,5 postotni bod, što je apsorbiralo veliki dio rasta rizičnosti. Banke ne moraju jako povećati kamate zbog rizika, jer su njima troškovi niski - zaključio je Šošić.
Direktor HUB-a Zoran Bohaček pobunio se pak, jer nigdje u EU ne postoji ograničavanje kamata, napomenuvši da smo po tome jedinstveni.
- Zatezna kamata trebala bi se osloboditi, nitko nije potegnuo pitanje njezine ustavnosti. Dva poduzetnika mogu dogovoriti bilo koju zateznu kamatu. Čak i EU direktiva kaže da ona treba biti dodavanje najmanje osam posto. Poduzetnici će radije uzeti kredit u bankama, nego plaćati 18 posto zatezne kamate u međusobnom poslovanju - kaže Bohaček.
>> Linić želi sniziti zatezne kamate, bankari plaše crnim tržištem
Govoreći o marži naših banaka ponovno se dolazi do istog zaključka a to je da se banke na hrvatskom tržištu koje većim dijelom zbog tog istog razloga propada ponašaju društveno neodgovorno i sa figom u džepu. Jak primjer su krediti u CHF, a onda i u euri i kuni. Isto tako vjerujem da će se uskoro pravno bankama stati na kraj.