U suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima, Večernji list treću godinu zaredom organizira serijal Raiffeisen Future Boost na Večernji TV-u. Nakon uspješne prošlogodišnje sezone, ovaj je projekt nagrađen iznimnim priznanjem – nagradom Akademije Zagrebačke burze za doprinos edukaciji o tržištu kapitala, a ovog proljeća nastavljamo u dobro poznatom zabavno-edukacijskom tonu.
Voditelj i stand-up komičar Ivan Šarić prošle je godine ugostio poznate ekonomiste, gospodarstvenike i stručnjake koji su ponudili odgovore na sva naša pitanja o financijama, a u novoj sezoni će gosti serijala biti osobe iz javnog života, uspješne u svom poslu. Proljetno izdanje ovogodišnjeg serijala Šarić je otvorio uz gostovanje Vedrana Pavleka, direktora hrvatskih alpskih skijaških reprezentacija i ski poola.
Vedran Pavlek bivši je alpski skijaš s bogatim iskustvom na velikim natjecanjima. Tri je puta sudjelovao na Zimskim olimpijskim igrama, tri puta na FIS Svjetskim prvenstvima u alpskom skijanju te brojnim drugim FIS skijaškim natjecanjima. Nosio je hrvatsku zastavu na svečanom otvaranju Zimskih olimpijskih igara 1994. u Lillehammeru te bio dugogodišnji član Izvršnog odbora FIS-a za alpske sportove od 2008. i generalni direktor Organizacijskog odbora slalomskih utrka Svjetskog kupa u alpskom skijanju Audi FIS u Zagrebu od 2005. Također je vodio hrvatsku alpsku skijašku reprezentaciju na tri izdanja Zimskih olimpijskih igara (2002., 2006. i 2010. godine), gdje je momčad osvojila ukupno četiri zlatne i pet srebrnih medalja. Studirao je poslovnu administraciju i menadžment u Zagrebu, a danas obnaša funkciju direktora hrvatskih alpskih skijaških reprezentacija i ski poola te je u javnosti najpoznatiji kao prvi čovjek hrvatskog skijanja.
Karijera vrijedna stotine tisuća eura
Na samom početku intervjua, Šarića je zanimalo kako se njegov gost snalazi u punom jeku skijaške sezone, na što je Vedran Pavlek zadovoljno odgovorio da se radi o onoj pozitivnoj gužvi koja treba vladati za vrijeme sezone te objasnio kako im je upravo tada najbolje jer rade i žive na adrenalinu. Pavlek pojašnjava kako već sada počinje pripremati neke stvari za sljedeću sezonu jer je pripremni dio godine od travnja do listopada ključan da bi sezona bila uspješna.
Šarića je zanimalo kako izgledaju pripreme skijaša za sezonu, na što mu je Pavlek objasnio da podrazumijevaju sportsku stranu koja se odnosi na odabir reprezentacije – natjecatelja, trenera i stručnog vodstva s kojima se zatim usuglašavaju planovi rada, ali i onu poslovnu, odnosno organizacijsku stranu koja se odnosi na opremu i njezino testiranje, pregovore i ugovore sa sponzorima, zatvaranje financijske konstrukcije, suradnju sa institucijama te brojne druge detalje.
Zatim su se dotaknuli teme financiranja skijaške karijere, na što je Pavlek Šariću pojasnio kako bi se skijanje zasigurno moglo svrstati među skuplje sportove jer zahtijeva puno opreme i putovanja, pogotovo za nas koji u svojim zemljama nemamo velika skijališta i ledenjake. Šarića je posebno iznenadila informacija da za financiranje skijaške karijere na najvišem nivou Svjetskog kupa govorimo o iznosima od stotina tisuća eura, no Pavlek dodaje da su oni koji dođu do Svjetskog kupa u pravilu financirani od skijaških saveza. Financijski faktor predstavlja najveći problem kod mlađe generacije jer skijanje djece prioritetno podrazumijeva financiranje od srane roditelja, što nije lako zbog brojne opreme i putovanja koje to podrazumijeva, objasnio je Pavlek.
Što nakon profesionalne sportske karijere
Uslijedila je rasprava o temi financiranja sportaša te je Šarića zanimalo kada skijaš može početi zarađivati od sponzora, saveza ili nekih drugih ugovora, na što mu je Pavlek objasnio da je u pravilu ta granica onda kada se počinju ostvarivati neki značajniji rezultati u Svjetskom kupu, što je tek sa ulascima među prvih 10, 15. Tako primjerice, objašnjava Pavlek, za deseto mjesto u Wengenu koji predstavlja težak, dugačan i opasan spust, treba biti izuzetno dobar, uspješno odraditi treninge i riskirati mnogo, a kada se odbije porez, nagrada iznosi svega oko 950 franaka. S druge strane, usporedio je Pavlek, u tenisu na US Openu i većim turnirima Grand Slama, tenisač koji ispadne u prvom krugu dobiva već desetke tisuća dolara.
No, da skijanje ima i svojih čari potvrđuju uspješne karijere poput onih od Janice i Ivice Kostelića, naših najvećih skijaških zvijezda, čiji je menadžer bio upravo Vedran Pavlek, dok danas vodi aktualne mlađe naraštaje. Šarića je zanimalo razmišljaju li profesionalni sportaši o svojoj budućnosti nakon sportske aktivne karijere, na što je Pavlek odgovorio da ih nažalost mnogo ne razmišlja o tome ili razmišlja tek u kasnijoj dobi. No ističe kako ne može reći da je to loša strana jer je važno da sportaš doslovno razmišlja što će raditi sutra i bude fokusiran na ono što najbolje radi. S druge strane, naglašava Pavlek, naravno da je važno i voditi računa o budućnosti sportaša pa taj zadatak načešće preuzimaju menadžeri, agencije ili članovi obitelji.
Financijska pismenost sportaša
Zatim su se dotaknuli mogućnosti za nastavak karijere sportaša nakon skijanja, za koje Pavlek ističe da su stvar individualnog odabira – jedni ostanu dio skijanja kroz trenerski posao, drugi pak nastave sportsku karijeru kao menadžeri, dok se treći posvete promotorskom poslu, snimajući i dalje reklame za neke tvrtke s kojima su u pravilu ranije surađivali kroz sponzorstva. Tako je primjerice svježe umirovljeni austrijski alpski skijaš Marcel Hirscher, navodi Pavlek, nastavio suradnju s proizvođačem skija Atomicom, Raiffeisen bankom i Audijem, dok se pak Šveđanin Ingemar Stenmark, jedan od najuspješnijih alpskih skijaša u povijesti, relativno brzo povukao.
Šarića je također zanimalo razmišljaju li sportaši o svojim financijskim prilikama, štednji i mirovini, pri čemu je Pavlek naglasio kako je važno da skijaši, u najmanju ruku tijekom sezone od listopada pa do kraja ožujka, budu primarno fokusirani na utrke i natjecanja, dok tijekom ljetnih mjeseci imaju vremena razmišljati o financijskim investicijama i ostalim temama važnima za budućnost. Što se pak tiče sportske mirovine, Pavlek je pojasnio Šariću kako su takve odluke u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta, a da se Janica Kostelić u vrijeme dok je bila državna tajnica za sport izborila da sportaši koji su osvojili olimpijske medalje imaju trajne naknade. No, to nije dovoljno za život, zaključuje Pavlek, dodajući kako se svaki sportaš tokom svoje karijere mora pobrinuti da ostvari određenu zaradu s kojom će kasnije moći živjeti, stoga je važno da za vrijeme aktivnog bavljenja sportom razmišlja o svojoj budućnosti.
Na kraju se Pavlek kao prvi gost u ovogodišnjoj sezoni Raiffeisen Future Boosta imao priliku premijerno okušati u kvizu iz financijske pismenosti, s kojim će Šarić odsad na zabavan način provjeravati razinu financijske pismenosti naših dragih gostiju. Pavlek je uz odličan uspjeh točno odgovorio na svih pet pitanja, putem kojih i sami možete provjeriti svoje znanje o financijama.
Ovaj intervju, kao i prethodne te sve buduće epizode, možete pogledati na portalu vecernji.hr, YouTube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.
Sadržaj je nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.
