Životna osiguranja već dulje vrijeme stabilno rastu, no istodobno većina osiguravatelja snosi posljedice pada cijena autoosiguranja. Hoće li oporezivanje kamata na štednju biti dodatni vjetar u leđa životnom osiguranju i kakva je uloga osiguravatelja u štednji za mirovinu, govori Igor Pureta, predsjednik uprave osiguranja Grawe Hrvatska.
Štednja raste u krizi
Očekujete li efekte većih razmjera u životnom osiguranju od utjecaja oporezivanja kamata na štednju?
Pozdravljamo odluku kojom su životna osiguranja izuzeta iz oporezivanja kamata na štednju, što pokazuje da i država prepoznaje dugoročnu štednju za stariju dob u obliku životnog osiguranja kao važan društveni interes. S obzirom na to da je novo oporezivanje tek stupilo na snagu, prerano je govoriti o direktnim efektima na prodaju. Vjerujemo da će relativno niske kamate na štednju u bankama i, što je najvažnije, prednosti koje osiguranja nude u odnosu na sve ostale financijske proizvode, privući građane da u osiguranjima prepoznaju oblik najsigurnije štednje i planiranja mirovine. Ako pogledamo rezultate za 2014., u skupini životnih osiguranja ostvarili smo lagani porast od 0,19 posto, a to je jako dobar rezultat uzmemo li u obzir naš visok postotak isteklih polica, budući da smo na tržište sa životnim osiguranjima došli prije više od 20 godina, i ekonomsku situaciju u državi.
Jako raste rentno osiguranje. Naravno, ima i nisku bazu. Imaju li uopće naši sugrađani dovoljno za izdvajanje takve nadopune za mirovinu?
Otkako je započela financijska kriza, raste štednja građana. S obzirom na produljeni životni vijek, sve manje iznose državne mirovine, a sve skuplje troškove liječenja i zdravstvene skrbi, može se očekivati da će sve više građana početi odgovorno planirati kako će im izgledati život i primanja nakon odlaska u mirovinu. Ako uzmemo u obzir da su životna osiguranja pokazala visoki stupanj otpornosti na negativna ekonomska zbivanja i njihovu poziciju u razvijenim zemljama, svakako se može očekivati da će životna osiguranja ukupno, a onda i rentna, doživjeti rast i popularizaciju na našem tržištu. Potrebno je razbiti iluziju da su osiguranja skupa i nepotrebna. Za mirovinu je moguće izdvajati iznose za koje se može popiti jedna kava, što pretpostavljamo da si većina Hrvata svaki dan ipak priušti. O cijenama kutije cigareta ili uštedama koje bismo mogli ostvariti na ekonomičnijoj i rjeđoj vožnji automobilom i slično, da ne govorimo. Primjerice, za naš program štednog životnog osiguranja "123 štedi" moguće je izdvajati jedan, dva ili tri eura u kunskoj protuvrijednosti.
Često se osiguravatelji žale na neravnopravan tretman u odnosu na III. stup mirovinskog osiguranja. Očekujete li da bi se porezni tretman mogao mijenjati?
Država dosad nije prepoznala potencijal životnog osiguranja kao pokretača rasta gospodarstva i važnog subjekta u preobrazbi i modernizaciji mirovinskog sustava. Svakako je za pohvalu što je izuzeto iz odluke o uvođenju poreza na kamate, no još bi više koristi i osiguravatelji i država, a pogotovo osiguranici, imali od ponovnog uvođenja poticajnoga poreznog tretmana za vrijeme plaćanja premije životnih osiguranja jer bi osiguravatelji više ulagali u državno zaduživanje i investicije. Nadamo se da će se u budućnosti to prepoznati.
Svima isti uvjeti
Koliko vam je portfelj pretrpio od pada premije autoosiguranja?
Iako je liberalizacija znatno utjecala na poslovanje većine osiguravatelja, mi u Graweu nismo osjetili negativne posljedice. U 2014. ostvarili smo porast zaračunate premije 9,6 posto, a ugovoreno je čak 42,4 posto više polica.
Kako stojite s portfeljem dodatnog i dopunskog osiguranja i kako gledate na položaj HZZO-a u tom kontekstu?
Naš udio u tržištu zdravstvenih osiguranja nizak je budući da su nam korisnici uglavnom privatne osobe te mali i srednji poduzetnici i obrtnici. Dopunsko osiguranje ne nudimo. Što se tiče položaja HZZO-a, smatramo da bi za sve ponuđače na tržištu trebali vrijediti isti zakonom propisani uvjeti poslovanja; početni kapital, formiranje pričuva, ispunjavanje uvjeta koje nalaže Hanfa...
Je li vam nakon poplava rastao interes za imovinsko osiguranje?
Konstantno bilježimo lagani porast interesa. Kako smo nekoliko mjeseci nakon poplava zabilježili dodatni porast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, možemo zaključiti da se dogodio određeni pomak u svijesti ljudi te da su prepoznali važnost pravovremene zaštite imovine. U prošloj smo godini ostvarili 14 posto više osiguranja stambenih objekata i 12 posto više osiguranja domaćinstava nego u 2013. Kada govorimo o osiguranju malog i srednjeg poduzetništva, zabilježili smo porast od 6,9 posto.
>> Osiguravatelji izgubili lani 1,1 milijardu kuna
samo vi ulazite u kojekakva osiguranja a kasnije kad vas svi pokradu i ne dobijete nista onda ce bit jao. pravila igre stalno se mijenjaju!!!