Projektom “Zeleni plan – prilika za hrvatsko gospodarstvo” započetim prošle godine, Poslovni dnevnik daje doprinos ukazivanju na nužnost promišljanja i provođenja strategija koje za cilj imaju klimatski neutralnu Europsku uniju. Nekoliko je sektora koji u tome imaju ključnu ulogu, a posebno je važan sektor poljoprivrede odnosno osiguravanje i poticanje ekološke proizvodnje i postizanje ciljeva sljedivosti utvrđenih u strategiji “Od polja do stola”.
Sudionike konferencije koja je jučer održana u zagrebačkom Hotelu Sheraton pozdravio je Renato Ivanuš, direktor Večernjeg lista. – Poslovni dnevnik u pandemijskoj je 2020. godini počeo s projektom Zeleni plan u čijem je fokusu promišljanje svih potencijala za jačanje ekološke proizvodnje, a danas ćemo dotaknuti granu koja je uz to iznimno vezana i siguran sam da ćemo čuti koji su naši potencijali i rizici – istaknuo je Renato Ivanuš.
Kroz buduću Strategiju poljoprivrede Hrvatska ima plan da do 2030. godine proizvodi poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 30 milijardi kuna, što je ambiciozan plan, no može biti izvediv ako se iskoriste izvori financiranja za ulaganje u tehnologije, povećanje produktivnosti, jačanja ekološke proizvodnje. Istaknula je to ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Ona se na konferenciji “Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi” priključila iz ureda u Luksemburgu te u razgovoru s Vladimirom Niševićem, glavnim urednikom Poslovnog dnevnika istaknula kako se “Hrvatska poljoprivreda u koronakrizi odlično snašla i odgovorila na brojne izazove, što potkrepljuju i brojke o rastu proizvodnje za 7 posto u 2020. godini, a brojke koje govore o produktivnosti imaju dvostruk rast 12-16 posto. Na to su djelomice utjecale okolnosti, no i ulaganja u tehnologiju i bolja organizacija poslovanja”. Štoviše podaci za ovu godinu pokazuju čak i zaustavljanje pada u proizvodnji mlijeka.
Produktivnost s 29 na 31%
Ministrica se slaže da poljoprivreda u Hrvatskoj i dalje ima puno problema, od visokog udjela osnovnih poljoprivrednih proizvoda s niskom vrijednošću do visokog vanjskotrgovinskog deficita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i problema u stočarstvu, mljekarstvu, ribarstvu. Iako je produktivnost porasla s 29 na 31 posto u odnosu na europski prosjek, to su i dalje niske brojke na kojima treba raditi, prije svega kroz jačanje inovacija i tehnologije, udruživanje subjekata. Ciljeve Strategije poljoprivrede ministrica ne smatra previše ambicioznim.
– U 2019., Hrvatska je proizvela hranu u vrijednosti od 17,9 milijardi kuna, a prve procjene kažu da će taj iznos u 2021. biti 19,2 milijarde. Konačan cilj Strategije možda jest ambiciozan, no dali smo si u mandatu ove Vlade cilj povećati vrijednost za 30 posto u odnosu na startnu poziciju od 17 milijardi kuna. Zasad vjerujemo da je to izvedivo, i temeljem primjedbi struke u konačnu verziju strategije uveli smo projicirane međurezultate za 2024. i 2027. Dakle, polagat ćemo račune – kaže M. Vučković.
Slaže da je jedan od najvećih izazova za razvoj poljoprivrede prosječna starost proizvođača, koji nisu spremni za modernizaciju i ulaganja.
Potpore ne proizvode hranu
Stoga će se u buduće posebna pažnja dati potpori mlađih proizvođača, za koje se uvode i posebne potpore, gdje ciljaju na gospodarstva čiji nositelji imaju manje od 41 godinu. Vučković je istaknula je da se spremaju velike promjene u sustavu potpora i certifikacije ekološke poljoprivrede, u budućem Akcijskom planu razvoja.
– Čeka nas 5 milijardi eura za razvoj poljoprivrede iz različitih izvora, od europskih fondova do državnog proračuna, i to ćemo morati iskoristiti što bolje. Posebno ćemo ulagati u preradu i stvaranje dodane vrijednosti. Primjerice, raspisat ćemo natječaj za robotizaciju farmi s muznim kravama. Mogu najaviti i izradu novog razvojnog plana za krško područje. Plan nam je digitalizirati sve sustave, uključujući i male OPG-ove. Svjesni smo da će biti teško mijenjati svijest brojnih malih proizvođača, no vjerujemo da će među 110 tisuća OPG-a koji podnose jedinstvene zahtjeve za potpore biti onih koji su spremni na digitalizaciju. Brojni veliki sustavi su u tome mnogo uspješniji, i u tome ih planiramo podržati – istaknula je ministrica Marija Vučković.
Ipak, ministrica ističe kako ne mogu same potpore proizvoditi hranu. – Osnovni resursi u poljoprivredi su čovjek i zemlja, a ne potpore, i zato će jako važne za budućnost biti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u kojem predlažemo sustav bodovanja u obradi natječaja, s čime idemo u javnost sljedeći tjedan – otkrila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
jao kakvi su likovi ovi naši političari, ustvari u cijelom svijetu su političari isti, obični neradnici i paraziti koji prodaju maglu, možda ima 5% od svih njih koji nešto znaju, ostatak jad i bijeda od ljudi