HNB trenutačno nema namjeru aktivirati negativnu kamatnu stopu kao instrument monetarne politike – decidirano su odgovorili u središnjoj banci na naš upit vezan uz izmjenu Zakona o HNB-u i stali na kraj spekulacijama hoće li se u Hrvatskoj primjenjivati mjera od koje banke širom Europe strahuju, no ne smeta im primjenjivati je na vlastitim klijentima kako bi smanjile utjecaj negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke.
Podsjećamo, vlasnik Zabe UniCredit jesenas je uveo negativnu kamatu na depozite veće od milijun eura, a švicarski UBS od studenoga naplaćuje 0,75% negativne kamate klijentima koji na računu imaju više od 2 mil. švicarskih franaka. U Danskoj su to učinile tri banke.
Povećava se obujam posla
Set financijskih zakona mijenja se ove godine kao dio aktivnosti oko uvođenja eura; Hrvatska je 7. svibnja 2019. uputila ESB-u zahtjev za uspostavu bliske suradnje između HNB-a i njih kao supervizora kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma. Tehnički modaliteti te suradnje razrađuju se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI). U sklopu te suradnje ESB već nadzire pet hrvatskih banaka: Zabu, PBZ, Erste, OTP i HPB te smo središnju banku pitali u kojoj je fazi dubinsko snimanje njihova poslovanja.
– Možemo reći da je ono u tijeku i odvija se u skladu s planiranim vremenskim okvirom – šturo su prokomentirali tako da prije svibnja očito neće informirati javnost. No, zato se intenzivno bave aktivnostima oko izračuna i objave nacionalne referentne kamate (NRS) uz koju se veže definiranje promjenjivih kamatnih stopa kod kredita, a dosad ju je izračunavala Hrvatska udruga banaka.
– To je uistinu potpuno novi zahtjev za HNB. U koordinaciji s HUB-om pripremamo prijenos tih aktivnosti. No, NRS se izračunava i sada na temelju podataka o kamatnim troškovima i stanjima izvora sredstava koje u agregiranom obliku priprema i objavljuje HNB – kažu i dodaju da se organizacijski i resursima pripremaju za ovu promjenu. HUB će u veljači posljednji put objaviti izračun koji će se odnositi na četvrto tromjesečje 2019., nakon čega posao preuzima HNB. Kad je posrijedi izmjena ZOKI-ja kojom se uvode makrobonitetne mjere usmjerene na korisnike kredita, poručuju da su inicirali uvođenje novog sustava prikupljanja podataka o kreditiranju potrošača koji će povećati obujam posla i za banke, i za HNB. Napominju da su financijska stabilnost i supervizija odvojene funkcije koje imaju različite ciljeve – stabilnost sustava u cjelini, odnosno stabilnost pojedinih institucija te se za postizanje tih ciljeva koriste različiti instrumenti i mjere koje ponekad mogu biti i suprotstavljene.
Intenzivniji nadzor
ESB, kažu, već nadzire većinu matičnih institucija hrvatskih banaka pa s njima intenzivno surađuju po toj osnovi. No, sad se ta aktivnost intenzivira oko nadzora nad malim kreditnim institucijama čije “majke” nisu u eurozoni.
– Stoga očekujemo da će uspostava bliske suradnje polučiti dodatne aktivnosti za HNB, ponajprije u supervizorskom dijelu za koji se intenzivno organizacijski i resursno pripremamo.
Jedna od posljedica zakonskih izmjena je i izmještaj trezorskog poslovanja na sigurniju lokaciju, s obzirom na to da europski regulator ima i posebne zahtjeve kad je posrijedi pohrana novca. O izgradnji nove zgrade trezora pored vojarne Prve gardijske brigade Tigrovi – Croatia Večernjak je nedavno prvi pisao.
