Kriza je iscrpila hrvatske građane koji su počeli posezati u zalihe “za crne dane”. Depoziti građana, prema podacima HNB-a, zaključno s travnjem iznosili su 155,095 milijardi kuna, u odnosu na 155,872 milijarde kuna na kraju 2010. Razlika je 777 milijuna kuna! Toliko se depozita otopilo u prva četiri mjeseca ove godine. Banke to nazivaju “blagim smanjenjem depozita od 0,5 posto, no brojka nije baš mala, a upozorava na promjenu trenda.
Na vrhuncu krize depoziti građana dosegnuli su, naime, rekordne vrijednosti, na što je utjecalo i jačanje svijesti o potrebi štednje, umjesto potrošnje. Ta svijest i dalje postoji, no sve je manje viškova – nezaposlenost raste, kao i troškovi života, dok visina plaća pada. Velika većina građana jednostavno nema od čega štedjeti. Upravo suprotno – jedva preživljavaju.
Nada u turističku sezonu
– Od početka godine vidimo da štednja stagnira. Financijski viškovi se generiraju slabije nego prošle godine, no očekujemo da će turistička sezona biti bolja od prošle i da će se razina štednje podići – optimistična je Daniela Roguljić Novak, članica uprave Zagrebačke banke nadležna za građane i male poduzetnike.
Spominje neke druge trendove; napominje da kod kućanstava u srednjoj i istočnoj Europi sklonost štednji dominira nad potrošnjom te da im je financijska imovina lani rasla čak 21 posto.
– Pozitivni pokazatelji štednje u izravnoj su vezi s intenzitetom ekonomskog oporavka. Razlike su značajne, ovisno o kretanjima financijskih obveza u pojedinim zemljama – ističe.
No, suočimo se s istinom – veliki dio srednje i istočne Europe već je izašao iz krize, čime se Hrvatska ne može pohvaliti. Zabini analitičari u nastavku godine očekuju stanovito oživljavanje tržišta rada, no ne i bitniji porast prosječnih primanja. Prognoziraju rast depozita građana za skromnih 1,5 posto, kao rezultat turističke sezone te smatraju da je sljedećih godina izgledan povratak na stope rasta veće od pet posto. Više optimizma imaju analitičari RBA koji ovogodišnji rast depozita pozicioniraju između četiri i pet posto.
Nova struktura ulaganja
Depoziti građana u Zabi iznose 38 milijardi kuna te kažu da su “gotovo jednaki kao lani”, što daje naslutiti da su ipak nešto niži. U suprotnom bi se vjerojatno pohvalili rastom.
Više ne otkrivaju ni u Splitskoj banci, no napominju da depoziti na godišnjoj razini otprilike odgovaraju dinamici rasta cjelokupnog tržišta (koje pada). I oni se uzdaju u rast prihoda od turizma, no dugoročno očekuju promjenu strukture ulaganja, posebno u korist životnih osiguranja. Zatvoren je i PBZ, gdje napominju da im štednja nema većih oscilacija u prvih pet mjeseci.
Od velikih banaka rastom štednje može se pohvaliti RBA, u kojoj su građani u 2011. povećali depozite između četiri i pet posto. Objašnjavaju to smanjenjem ulaganja u novčane fondove, čiji je prinos pao.
– Kratkoročno je potencijal štednje nizak, ali je snižena i sklonost potrošnji te investicijama u materijalna dobra. Dugoročno, nakon ulaska u EU, dodatno će se smanjiti realni prinosi na štednju u bankama, a povećat će se ponuda alternativnih financijskih ulaganja. Veći prinosi odražavat će i viši stupanj rizika, no s pomakom od prethodne krize smanjivat će se averzija građana prema riziku – analiziraju u RBA.
Dugoročno prognoziraju usporavanje rasta štednje građana u bankama na manje od pet posto godišnje, kako zbog pada kamatnog prinosa, tako i zbog usmjeravanja viška novca građana u rizičnija ulaganja. Prirast štednje od 1,16 posto u 2011. ima i Erste banka čiji depoziti iznose 20,8 milijardi kuna.
Njihov makroekonomist Alen Kovač također u kratkom roku očekuje dominantnu usmjerenost na depozitne proizvode, unatoč nižim kamatama, no kod klijenata sklonijih riziku prognozira orijentaciju prema imovini s većim očekivanim povratom. Hypo banka u 2011. bilježi rast od tri posto, a HPB 3,95 posto.
Stanje se popravlja iz dana u dan tako da se štednje građana samim time počinju povećavati