Izvoz, posebice turizam, moraju biti fokus Hrvatske za izlazak iz krize, a strana ulaganja odblokirana na svim nivoima. Moramo postati atraktivna zemlja za strane investitore i mlade pametne Hrvate, kaže Dragan Munjiza, čelnik Gastro Grupe, najuspješnijeg hrvatskog klastera, koji za 2009. očekuje konsolidirani promet od oko 2,45 milijardi kuna, što je veličina obujma jednog Kauflanda ili Mercatora u Hrvatskoj. Kao lider na HoReCa tržištu, GG kod pojedinih dobavljača ima udio i do 40% njihove ukupne realizacije u RH, a kod većine oko 20% -25% ukupnoga udjela u volumenu.
Ipak nelikvidnost je, kaže Munjiza sveprisutna, pa tako i u GG, čemu nimalo na ruku ne ide ni ponovna zabrana pušenja, 9. travnja. To je veliki problem i doista nije dobro vrijeme za bilo kakve zabrane, naglašava. Tim više, što i prema najboljem scenariju on oporavak Hrvatske vidi za najmanje pet godina.
• Što je gospodarska kriza donijela Gastro Grupi u ovoj godini?
- Kao i velika većina gospodarskih subjekata u RH, suočeni smo s izazovom drastičnog pada potrošnje u maloprodaji i HoReCa kanalu, koji u pojedinim regijama iznosi više od 20%. Nije nimalo pomoglo kišno i olujno vrijeme u prvome kvartalu, a bojim se da će i ponovna zabrana pušenja u lokalima dodatno usporiti potrošnju. Nelikvidnost je sveprisutna pa je dobar dio energije uložen u prevladavanje tih gorućih problema. Drugi dio energije je uložen u podizanje optimizma i nalaženje kvalitetnih motiva za poslovanje u otežanim, kriznim uvjetima pada tržišta. Ipak, težu smo situaciju imali prošle godine, kad su nas napustile velike članice i prešle u Konzum.
• Kako je Gastro Grupa poslovala u 2009.? Kakve rezultate očekujete u 2010.?
– U 2009. smo ostvarili solidne rezultate. Prihod upravne tvrtke je smanjen zbog izlaska velikih članica (Rotodinamic, Makro, Zagorapromet), ali je zato profitna stopa i EBITna marža višestruko veća, čak 30% u odnosu na 2008. Troškove smo smanjili više od 20% pa je i to doprinijelo boljem rezultatu. Konsolidirane rezultate poslovanja svih članica imat ćemo u lipnju, ali očekujemo 1% rasta prihoda u odnosu na 2008. po parametru “isto za isto”, a to je otprilike 2,45 milijardi kuna. Najveći smo kupac, primjerice, vinarije Kutjevo ili Karlovačke pivovare s oko 40% udjela u njihovu ukupnome prihodu. U 2010. očekujemo pad prihoda oko 10% zbog pada indeksa tržišta piva, ali i ostalih bitnih kategorija u HoReCa kanalu. Profitabilnost ćemo zadržati na istom nivou, ponajprije uštedom na troškovima, racionalnijim operativnim poslovanjem i boljim ugovorima s dobavljačima. Rast ćemo temeljiti na projektima koje smo pokrenuli prošle godine te na suradnji s Vindijom, Dalmacijavinom, Podravkom i velikim vinarijama.
• U ovoj ste se godini planirali jače fokusirati na tržište regije? Kakvi su vam planovi i koliko toga je dosad učinjeno?
– Ostvarili smo izvrsne kontakte sa sličnim klasterom u Srbiji (Udruženje distributera pića) i napravili kvalitetne studije ulaska na tržište BiH i Srbije, uz pomoć partnerske suradnje s domicilnim udruženjima te eventualni samostalni ulazak. Sama operacionalizacija povezivanja planirana je za kasnu jesen 2010. i 2011. jer nam je sada prioritet prodaja trezorskih udjela upravne tvrtke na hrvatskom tržištu. Također, u prvom kvartalu smo napravili kvalitetan dogovor s bivšim predsjednikom NO i vlasnikom Rotodinamica Jurom Mihaljevićem o iznosu koji će GG platiti za udjele Rotodinamica. Sličan scenarij dogovaramo i s Hrvojem Svjetličićem, koji je suvlasnik tvrtke MHS, gdje GG drži 50% udjela koji ćemo prodati Svjetličiću.
• Koliko je važna prodaja trezorskih udjela GG domaćim proizvođačima? O kolikom je udjelu riječ i što očekujete?
– Cijeli projekt prodaje trezorskih udjela radimo u suradnji s tvrtkom Caper, čiji je osnivač ujedno i član savjetničkoga tima Vlade za gospodarstvo. Projekt je veoma bitan jer rješavamo svoju zakonsku obvezu, a istovremeno pojačavamo svoju povezanost s hrvatskim dobavljačima. Udjele planiramo ponuditi Buzetskoj pivovari, Kutjevu, Jamnici, Karlovačkoj pivovari, Nexe grupi, Vindiji, Viru i ostalim bitnim dobavljačima. Tko će ući u finale, odlučit će Skupština dioničara. Prodavat će se, vjerojatno, 10% udjela. Želim napomenuti da će GG biti fokusiran na svoju osnovnu djelatnost, a to je opskrba HoReCa kanala prehrambenim proizvodima i pićima, te na maloprodaju budući da me pitaju i za eventualnu zainteresiranost GG za kupnju Dalmacijavina, GG, kao i njezine članice nisu zainteresirane za ulazak u vlasničku strukturu, nego za distribuciju njegova asortimana, kao i da nam Dalmacijavino proizvodi robnu marku crnoga vina. Robnu marku za vino malvazija planiramo ponuditi Agrolaguni, naravno ako s Agrokorom uredimo odnose na obostrano zadovoljstvo.
• Kako će prema vama izgledati gospodarska slika Hrvatske u 2010.?
- Stanje u gospodarstvu nije dobro i dalje se pogoršava. Međutim, u većini okruženja, pa i u Europi, slična je situacija. Osobno očekujem da će se broj nezaposlenih povećati od 50.000 u boljoj varijanti, do 100.000 u lošijoj varijanti, te će BDP pasti od 2,5% do 3% u odnosu na 2009. godinu. Ne očekujem velike nemire jer vjerujem da svi u Hrvatskoj razumiju da je ova kriza uzrokovana dijelom svjetskom krizom, a dijelom strukturnim teškoćama koje se prisutne 30-ak godina, tako da ne smijemo za krizu okrivljavati samo zadnju vladu. Osobno bih volio da dođe do oporavka tržišta, ali se pripremam i na scenarij daljnjega pada tržišta. Svi se moramo pomiriti s činjenicom da ćemo morati raditi 30% posto više nego do sada, za 30-ak posto manje prihoda/profita/plaće barem sljedećih 5 godina. Ne postoji jedan krivac i jedan uzrok krize i zato ne treba svaljivati krivnju i tražiti dežurnog Pedra, nego gledati u budućnost i raditi za našu djecu.
• Kakvi su ciljevi GG u 2010.? Smatrate li da će tržište HoReCa u ovoj godini padati ili rasti?
– Ciljevi GG u 2010. su uređenje odnosa s bivšim udioničarima i suvlasnicima (Rotodinamic i MHS), zadržati profitabilnost i likvidnost članica na sličnom nivou iz 2009., dobiti nove udioničare kvalitetne hrvatske proizvođače te ostvariti kvalitetniju suradnju s dobavljačima i kupcima. Krajem 2010. želimo nastupiti na regionalnom tržištu, a u Hrvatskoj želimo ojačati naše distributivne tvrtke u Zagrebu i Splitu, Distribuciju Zapad i Jug! Nadalje, želimo surađivati s Agrokorom, odnosno njegovim dijelom Velproom, a ako to ne bude moguće, s Mercatorom, odnosno njegovom akvizicijom Getroom. HoReCa tržište će nastaviti padati jer u krizi, a ona nije prošla, ljudi više ostaju kod kuće nego što izlaze van ili putuju. Naš odgovor će biti jačanje brenda Gastro Grupa, daljnja standardizacija poslovanja, pomoć uprave u daljem jačanju članica i njihova utjecaja na terenu te oslonac na velike i jake robne marke i proizvode.
• Što očekujete od turističke sezone? Kakva bi ona po vama mogla biti i hoće li?
– Sezona će biti nešto malo lošija po volumenu od 2009. Dobra je prilika za Hrvatsku jer smo destinacija u koju se može doći automobilom, a izvrsno je što smo na vrijeme ukinuli vize za istočne zemlje, one su veliki potencijal. Nadalje, početak promidžbe zemlje putem gastrodelicija je najbolji put. Izazovi ostaju cijene, koje po mome mišljenju ne treba spuštati, te usluga koja je u Hrvatskoj općenito nedovoljno dobra.
• Mislite li da će se unatoč ukidanju dijela harača nastaviti dvoznamenkasti pad maloprodaje? Kako povećati osobnu potrošnju u Hrvatskoj?
– Potrošnja je psihološka kategorija u svome velikome dijelu, i bitno je da građani shvate da trošeći pomažu i sebi, naravno ako imaju što trošiti. Optimizam je bitan, a on je prisutan kada je ozračje drugačije nego kakvo je u svijetu u zadnje dvije godine. Izlaz iz krize nije moguć koristeći alate koji su se koristili kada je konjunktura bila pozitivna. Marketing će pomoći onima koji su likvidni i solventni (čitaj ne prezaduženi ili s dobrim izvorima kapitala) da preuzmu biznise onih koji nemaju dobar pristup kapitalu. Međutim, za ukupan rast tržišta još nije vrijeme i moramo biti spremni ponašati se drugačije nego posljednjih 10-ak godina. Kvalitetno ponašanje društvene elite, dakle političara, poduzetnika i intelektualaca pomoći će da cijela kolektivna svijest društva prihvati činjenicu da je moguće sve postaviti kvalitetnije, a da je to i nužno jer resursi koji su na raspolaganju, su značajno manji nego prije.
• Je li tečaj kune precijenjen, kako tvrde neki analitičari?
– Nisam makroekonomist da bih dao egzaktan odgovor, ali vjerujem da je tečaj kune odnos između učvršćenja vjere u domaću valutu, zbog hiperinflacije iz 80-ih i 90-ih, kao a bitnoga cilja, te potrebe za devalvacijom, zbog povećanja konkurentnosti naših izvoznika, kao najbitnijeg dijela gospodarstva, na svjetskome tržištu. Osobno preferiram stabilnost valute.
• Kako ocjenjujete mjere Vlade za spas hrvatskog gospodarstva?
– Izvrsne su ako budu provedive. Čak je bolji scenarij da i nisu najbolje moguće, ali da se provedu, nego da se iznađu idealne mjere, ali završe u ladici. Svjedočimo da u Francuskoj zbog provođenja mjera u ovome momentu vladajuća stranka gubi izbore, a predsjednik najavljuje ublaženje mjera te mijenja ministra rada! Italija primjerice već 10-ak godina ne uspijeva postići konsenzus kako provesti smanjenje lokalne samouprave i županija (preko 30), iako je svima jasno što treba napraviti. Naprosto se odluka blokira, jer nitko ne želi podržati ukidanje županije iz koje on dolazi. Dakle, svi imaju sličnih izazova.
• U što u ovim teškim vremenima gospodarske krize treba ulagati?
– U edukacije i obrazovanje ako ste mladi. U zlato ako imate i zrelija ste osoba. I svi trebamo više voditi računa o svojem zdravlju i zdravlju svojih kolega i obitelji. Najgora posljedica krize će biti povećani broj oboljelih, zbog stresa, pesimizma i depresije. To najviše košta i društvo i obitelj.
• Kad očekujete oporavak hrvatskog gospodarstva?
– Za pet godina, a dosta će nam pomoći ulazak u EU i pristup EU fondovima. To je dobar scenario. Loš scenario je da se nikada ne oporavimo, ako ne promijenimo ponašanje ili ako će nam ponašanje mijenjati drugi.
• Što čini jednog uspješnog menadžera? Jeste li ikad požalili zbog odlaska iz Agrokora ili Atlantic Grupe?
– Veoma sam zadovoljan što sam radio 11 godina u Atlanticu, te pet godina u Konzumu. Međutim, ne posjedujem kvalitete da bih mogao raditi cijeli život u jednoj tvrtki koja nije moja. Zato, najsretniji sam u svojoj tvrtki, Jakov Viktor, koja je specijalizirana za savjetovanje hrvatskih obiteljskih tvrtki, malih i srednje velikih. Nakon odlaska iz Konzuma prestao sam biti menadžer, sada se vidim kao savjetnika i poduzetnika, i što je najvažnije radim posao koji volim.
• Držite li izvjesnim da Konzum kupi dio Mercatora, koji je još na prodaju, i isplati li mu se puno manji dio, nego je prvotno bilo ponuđeno?
– Ne vidim taj scenarij kao realan. Kupci u regiji će biti Tesco i Carrefour, kada odluče doći u regiju. Međutim, regija treba raditi da što dulje sačuva regionalne tvrtke u regionalnome vlasništvu, kao što su Konzum, Mercator i Delta, te da kada i ako se prodaju, to naplate sa premijom. Ali, sjećamo se da je David pobijedio Golijata nebrojeno puta u povijesti. Zato je ishod neizvjestan do samoga kraja.
Dobro je rekao, 30% vise rada za 30% manje prihoda. To je jedini recept. U 10 zadnjih godina smo zivjeli daleko iznad mogucnosti, potrosivsi 35 milijardi eura vise nego sto vrijedimo. Sad slijedi pad standarda i vracanje na realne osnove. Najebat ce srecom samo oni koji su se zaduzivali za podizanje standarda.