Glavni direktor Coca-Cole HBC Hrvatska i Coca-Cole HBC B-H Sarajevo Mircea Draja za Večernji list otvoreno govori o problemima s konkurentnošću Hrvatske te kako čak i ovu korporaciju naša administracija uspijeva zakočiti.
Planira li Coca-Cola investicije u skoroj budućnosti u Hrvatskoj?
– Ne može se poslovati bez ulaganja. Zato ulažemo u tehnologiju da bismo osigurali produktivnost poslovanja. Također, poboljšavamo procese proizvodnje, ali i kontinuirano ulažemo u ljude. Ali ako mislite na povećanje kapaciteta, to je izravno povezano s potražnjom. Htio bih naglasiti da u Hrvatskoj želimo ostati i jačati poslovanje što dokazuje i činjenica da smo u okviru preustroja odlučili početi stalnu opskrbu slovenskog tržišta iz Zagreba.
Izradili ste studiju o socioekonomskom utjecaju Coca-Cole u Hrvatskoj. Što je pokazala?
– Dajemo velik doprinos hrvatskom gospodarstvu, ali i društvu. Naša studija pokazuje da smo u prošloj godini, što izravno što na temelju suradnje s dobavljačima i trgovačkim partnerima, pridonijeli ostvarenju 0,7 % hrvatskog BDP-a, više od 1,2 milijarde poreznih prihoda te da smo podržavali 7400 radnih mjesta. Za svaku kunu Coca-Colina izravnog doprinosa naš sustav osigura još devet kuna neizravnog doprinosa BDP-u. Na svako radno mjesto koje osiguramo izravno u Coca-Coli potičemo stvaranje dodatnih 12 radnih mjesta u širem gospodarstvu. A da smo hrvatska tvrtka više nego što se to u javnosti doživljava, najbolje govori podatak da od svake kune koja se potroši na Coca-Coline proizvode 90 lipa ostaje u hrvatskom gospodarstvu.
Koliko ste ukupno uplatili poreza u proteklih deset godina?
– Od 1995. do 2012. Coca-Cola je osigurala 18 milijardi kuna poreznih prihoda te 33 milijarde kuna doprinosa gospodarstvu. Godišnji porezni doprinos porastao je sa 530 milijuna kuna, koliko je iznosio 1995., na 1,232 milijarde kuna, koliki je bio lani, što je 2 % ukupnih poreznih prihoda.
Koje zamjerke imate na poslovanje u Hrvatskoj kao strana tvrtka?
– Hrvatsko je tržište u usporedbi s drugim državama u okružju pa i šire opterećeno visokim troškovima proizvodnje i manje je konkurentno. Primjerice, prije preustroja i zatvaranja naših punionica u Solinu i Gotalovcu troškovi su proizvodnje po jediničnome sanduku u Republici Hrvatskoj bili viši negoli, primjerice, u Švicarskoj. Velik dio visokih troškova poslovanja posljedica je brojnih poreznih i neporeznih nameta. Bez smanjivanja troškova, dakle poreznoga opterećenja, teško će doći do novih ulaganja i gospodarskoga oporavka. Tvrtke su sa svoje strane u ovih pet kriznih godina učinile sve što su mogle na podizanju vlastite konkurentnosti. Daljnjih pomaka na tom planu teško može biti bez pomoći i odluka Vlade. Ohrabruju nas razumijevanje i poruke Vlade da želi povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva i s nestrpljenjem čekamo prve konkretne rezultate.
Možete li nam objasniti kako to da je Hrvatska skuplja za poslovanje od Švicarske, jedne od najskupljih zemalja u svijetu?
– Troškove poslovanja čine porezi, cijena komunalnih naknada, režija i radne snage. Kad se ubroje svi troškovi, Hrvatska je iznimno skupa. Ne bih mogao izdvojiti jednu komponentu troškova. Prije nekoliko godina Hrvatska se izdvajala po cijeni komunalnih usluga, a danas se približava Europi. Nadam se da će Vlada uspjeti u približavanju uvjeta poslovanja onima u okružju.
Jesu li troškovi radne snage previsoki i trebamo li imati fleksibilniji Zakon o radu?
– Zakon bi trebao biti fleksibilniji, točnije sličniji zakonskim rješenjima u Europskoj uniji.
Pojavila se informacija da bi Coca-Cola mogla plasirati dionice na Zagrebačku burzu. Ima li istine u tome?
– Coca-Cola u Republici Hrvatskoj ima pravnu osobnost, ali je dio međunarodne korporacije koja kotira na londonskoj i još nekim svjetskim burzama. Podružnice ne mogu kotirati na lokalnim tržištima kapitala.
>> Coca-Cola: Hrvatska ima najgori odnos prema ulagačima u regiji
