Romanom “Baba Jaga je snijela jaje” Dubravka Ugrešić ušla je među
finaliste nagrade Hrvatska knjiga godine, koju dodjeljuju Hrvatska
poštanska banka, Večernji list, HRT i Matica hrvatska.
- “Baba Jaga je snijela jaje” nastala
je po narudžbi kao dio
svjetske biblioteke “Mitovi”. Je li bilo teško pisati “po zadatku”?
– Mislim da bi trebalo zaboraviti na floskulu “po narudžbi”. Svaka
knjiga nastaje u okviru neke “unutrašnje narudžbe”. Ako vam netko
naruči roman koji bi u svojoj jezgri trebao imati neku mitsku priču, to
je jednako apstraktno i široko kao da vam je netko “naručio” da
napišete roman o životu. Ja sam sama odredila svoju temu, nitko mi tu
temu nije naručio. To što knjiga izlazi u okviru serije knjiga koje se,
svaka na svoj način, referiraju na neki mit, zaista ne igra veću ulogu.
- U romanu sjajno literarno
transponirate bitnu temu suvremene
civilizacije: medijsko i marketinško nametanje ideala vječne mladosti,
ljepote, vitkosti... “Teror” tog zahtjeva uglavnom trpe žene; muškarci
“smiju” biti i stari, i debeli, i ružni. Zašto?
– To je zato što muškarci imaju političku i ekonomsku moć. U nekim
rijetkim povijesnim trenucima, kada je takvu vlast imala pojedina žena,
ona se ponašala na “muški” način. Kao Katarina Velika, na primjer.
Stereotip starog, debelog i ružnog muškarca polako iščezava u modernije
ustrojenim društvima, gdje su muškarci i žene izjednačeni “igrači” na
ekonomskom, socijalnom i seksualnom tržištu.
- Hoće li “Baba Jaga...” biti
prevedena na koji jezik?
– Izašla je u njemačkom prijevodu, englesko izdanje izlazi u svibnju.
Nedavno se pojavio makedonski prijevod, u pripremi su švedski i danski
prijevodi.
- Pišete li novu knjigu?
– Pripremam knjigu eseja, koja će po tonu i tematici biti slična knjizi
“Nikog nema doma”.
- Nedavno ste uvršteni među 12
finalista ugledne nagrade Man
Booker International. Što Vam to znači?
– Već uvrštenje u finaliste nagrade Man Booker International znači jako
mnogo. Iako je nagrada veoma mlada - do sada dodijeljena tek dva puta -
stekla je veliku reputaciju. Ovogodišnja lista neobično je zanimljiva
jer su na njoj očekivana imena svjetskih književnih veterana kao što je
Mario Vargas Llosa, nobelovaca kao što je V. S. Naipaul, ali i imena
pisaca koji ne pripadaju općepoznatoj “zvjezdanoj orbiti”.
Finalistica za nagrade Man Booker International i Hrvatska knjiga godine