Rođen je 10. svibnja 1952. u Zadru. Godine 1978. otvorio je u Zadru, na Poluotoku, cafe bar Lloyd koji je bio kultno mjesto u gradu. Radi i danas. Početkom devedesetih postao je savjetnik Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj.
Investitor je i poslovni savjetnik. Povezuje ga se s hotelima „Falkensteiner“ i s gradnjom njihova hotela Iadera u Petrčanima kod Zadra. Spominje ga se u vezi s izgradnjom najvećeg zadarskog trgovačkog centra Supernova, s tvornicom vode Santa, te s tvrtkama Maraska, Velux, Tehno i Nautilus. Bio je uključen u projekt gradnje luksuznih vila na Punta Skali. Zastupao je investitore koji su najavljivali gradnju poslovnog tornja na križanju Vukovarske i Savske ulice u Zagrebu.
2012. ugovorio je prodaju preko svoje tvrtke International Saeport ugovorio je prodaju 100 postotnog udjela u marinama Dalmacija i Borik koje imaju 1400 vezova u moru i 550 na kopnu turskoj grupaciji Dogus grupi..
Njegov lik pojavio se na fotomontaži „Posljednje večere“, satiričnog prikaza zadarskih moćnika, koja se svojedobno proširila internetom. Zrilić je u sredini, čime se sugerira da je „afla i omega“ za sve u Zadru, s lijeve mu je strane politička elita predvođena gradonačelnikom Božidarom Kalmetom dok mu s desna sjede lokalni poduzetnici od kojih su se neka imena često pojavljivala i na stranicama Crne kronike.
Policija je tražila autora tog uratka koji su neki shvatili kao prijetnju. Na kraju se sam javio tvrdeći da je htio samo „narugati stanju u Zadru“. Zrilić je preko svog odvjetnika opovrgnuo glasine, koje su se o njemu pojavile preko jednog spota objavljenog na internetu, da je dio imovine stekao na nezakonit način.
U javnosti se njegovo ime spominjalo kada su njegovi bungalovi u Petrčanima bili ograđeni žicom, čime se onemogućavao normalan život protiv čega su prosvjedovali mještani. Mediji su zabilježili i da se njegov sin Grga, koji se nalazi na čelu njegovih tvrtki, redovito parkirao na nedozvoljenom mjestu.
2012. pojavila se informacija da su austrijski istražitelji pokrenuli istragu protiv 112 osoba, a među njima je i Zdenko Zrilić, zbog sumnje da su sudjelovali u malverzacijama s kreditima Hypo Banke. Za Zrilića se tvrdilo da je uz pomoć te banke sudjelovao u privatizaciji većine zadarskih poduzeća.
Prvi je u Hrvatskoj dobio dozvolu za izgradnju solarne elektrane. U siječnju 2013. najavio je da će tvrtka Senega koju zastupa, u stankovačkoj poslovnoj zoni izgraditi solarnu elektranu snage 950 kilovata vrijednu 1,1 milijun eura. Rekao je da će to biti prva od pet solarnih elektrana koje namjerava izgraditi u Stankovcima.
Njegova se imovina procjenjuje na 400 milijuna kuna. Drže ga najmoćnijim i najbogatijim zadarskim poduzetnikom. Ranije je bio donator lokalnog HDZ-a u izbornim kampanjama, ali se u zadnje vrijeme povezuje i s zadarskim SDP-om.
