Europska komisija predstavila je u petak plan kojim se nada da do kraja ove godine može ponovno profunkcionirati schengenska zona bez granica, tj. da se mogu ukinuti privremene granične kontrole koje je zbog migrantske krize uvelo osam država. No, taj plan počiva na nadobudnoj ideji da će sve zemlje EU, pa i one koje se tome uporno protive, početi primati izbjeglice po sustavu kvota, iako je i predsjednik Europskog parlamenta izjavio da je svjestan da se nijednu suverenu državu ne može natjerati na te kvote ako ih ona odbija.
EU nije superdržava
Kvote su izglasane preglasavanjem Mađarske, Češke, Slovačke i Rumunjske u 28-članom Vijeću EU, no u praksi se pokazuju neprovedivima jer je dosad po kvotama premješteno manje od 600 izbjeglica koje su se domogle Grčke i Italije, što je kap u moru od 160.000 izbjeglica koliko kvote predviđaju da bi ih trebalo biti premješteno. A dogovorena brojka od 160.000 opet je kap u moru u odnosu na više od milijun ljudi koji su se lani u migrantskom valu domogli Europe i nekoliko milijuna koliko ih to pokušava učiniti u ovoj godini.
– Ovaj primjer dokazuje da nismo federacija, nismo superdržava. Mi smo zajednica suverenih država. Ako država odluči da će se u teoriji držati pravila, ali da u praksi neće, onda nemate drugog izbora nego da ih uvjerite. Ne možete im narediti, morate ih uvjeriti – rekao je Martin Schulz u intervjuu za jučerašnji Financial Times. Kvote su teško provedive ne samo zbog protivljenja nekih država nego i zbog toga što izbjeglice iz Sirije koje se očajnički pokušavaju domoći Njemačke ili Švedske ne žele da ih EU iz Grčke premješta u Bugarsku ili Litvu. Plan Europske komisije predviđa da se svaki mjesec objavljuje analiza o tome koja zemlja koliko ispunjava kvote. Paralelno, predviđa se da Grčka izradi akcijski plan o boljem čuvanju svoje granice s Turskom. Ostvari li se i jedno i drugo, Komisija se nada da se privremene granične kontrole unutar Schengena mogu ukinuti do kraja godine jer će vanjska granica Schengena ponovno biti nepropusna.
Moguć totalni pad Schengena
No, to bi bio optimističan scenarij, a u planu EK naveden je i onaj manje optimističan: “Ako potraju ozbiljni nedostaci u kontroli vanjskih granica, Komisija će 12. svibnja predložiti aktiviranje članka 26. stavka 2. schengenskog Zakonika.” Taj članak predviđa uvođenje dugotrajnijih kontrola na svim granicama unutar Schengena i aktiviranje tog članka bilo bi priznanje da je zona bez granica otišla u povijest! Već do 16. ožujka Komisija će izaći s prijedlogom reforme tzv. Dublinskog sustava, propisa koji određuju zajedničku europsku azilantsku politiku. Njemačka i Italija traže da se uvede zajednički europski sustav registracije migranata i da se usklade prava za tražitelje azila, koja su sad različita po različitim državama EU.
Pogrešan je smjer ići optuživati države članice samo zato jer nešto ranije upućuju na to da je car gol. Svi dobro znaju da taman kada bi se i prihvatile kvote - te kvote bi se u praksi udvostručile. Pa kada bi pristali i na njih - opet bi nastupilo iznenađenje. I tako unedogled. A znaju svi jako dobro da manje od 50% tih migranata dolazi iz ratnih područja, 90% čine muškarci od 17-30god (službene statistike više država) i da su im cilj specifične države EU sa izdašnim socijalnim davanjima. Tako da njihova raspodjela po državama nema šanse u praksi. Neugodna istina se stalno skriva od javnosti, ali vidimo da sve što jedna Mađarska poduzme među prvima - druge članice s vremenom počnu primjenjivati. A neugodna istina kaže da će sve završiti sa ogradama na granicama EU, popraćeno s minskim poljima i vojskama koje se direktno sukobe s migrantima. To je realni scenarij koji ima poprilični izgled da se realizira, sve drugo su maštanja i nerealna očekivanja.