Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježava stotu godišnjicu smrti hrvatskog skladatelja Ivana Zajca trodnevnim međunarodnim muzikološkim skupom Ivan Zajc (1832. – 1914.): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u "dugom“ 19. stoljeću koji je započeo danas u Knjižnici HAZU. Na skupu sudjeluju muzikolozi iz Hrvatske, Poljske, Austrije, Irske, Južne Koreje, Bugarske, Izraela, SAD-a, Slovačke, Slovenije, Češke i Mađarske čija izlaganja su posvećena Zajčevom stvaralaštvu i recepciji njegovih djela u drugim zemljama. Skup je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo da je Ivan Zajc bio jedan od najuglednijih počasnih članova Akademije, među kojima su bila i dvojica hrvatskih i svjetskih velikana Ivan Meštrović i Nikola Tesla.
Podsjetio je i na bliskost arhitekture i glazbe koje uz ostalo povezuju i mnogi zajednički termini. Upraviteljica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU prof. dr. sc. Vjera Katalinić kazala je da je Ivan Zajc paradigma glazbenih migracija i kulturnih transfera. "Rođen je u Rijeci od oca Čeha, studirao je u Milanu, dobar dio života proveo je u Beču te je zatim došao u Zagreb kako bi organizirao instituciju opere i glazbeni život u tim okvirima“, rekla je prof. dr. sc. Vjera Katalinić. Istaknula je da je Zajc jedna od najpoznatijih osoba u hrvatskoj povijesti i glazbi koji je za života bio značajan skladatelj ne samo unutar Zagreba i Hrvatske, nego i izvan domovine, zbog čega ga je potrebno pozicionirati u europskoj i svjetskoj Na skupu je izlaganja održalo i nekoliko redovitih članova HAZU.
Akademik Stanislav Tuksar govorio je o pojavama migracije i kulturnog transfera kao dinamičkih principa u hrvatskoj glazbenoj kulturi od Ivana Lukačića do Ivana Zajca, dok je akademkinja Koraljka Kos govorila o nepoznatoj Zajčevoj operi La Dea della Montagna, ovvero I Minatori iz 1899. koja je premijerno izvedena tek 1983. Akademik Zoran Juranić govorio je o razvoju glazbenih i scenskih izražajnih sredstava u Zajčevom opernom stvaralaštvu u kojem je istaknuo njegovu povezanost s talijanskom opernom tradicijom. Prof. dr. sc. Vjera Katalinić održala je predavanje o Zajčevoj operi Primorka koja bi se mogla nazvati glazbenom dramom. Jolanta Guzy-Pasiak govorila je o poljskim temama u Zajčevim operama, a Andrea Harrandt o Zajčevom boravku u Beču od 1862. do 1870., dok je tema Katarine Koprek bila Zajčeva sakralna glazba kojoj pripada oko 120 njegovih djela.
>> Riječko kazalište pokrenulo edukacijsko-kreativni program 'Diplomirani gledatelj'
>> Sulejman i Zrinski, dva slična pogleda na promjenjivu povijest
