Prošle nedjelje navršilo se točno deset godina otkako su dvojica cimera
sa Sveučilišta Stanford registrirala tvrtku Google Inc. Sergey Brin.
Jedan od njih je Sergej Mihajlovič Brin rođen 1973. u Moskvi, u
obitelji matematičara, ruskih Židova, a drugi je njegov vršnjak
Lawrence Larry Page, sin matematičara iz Lansinga u Michiganu.
Mladići su očajno trebali tvrtku da bi mogli unovčiti ček na 100.000
dolara koji im je, pod uvjetom da otvore tvrtku, ispisao Andy
Bechtolsheim, jedan od utemeljitelja računalne tvrtke Sun. Toliko mu se
svidio postdoktoralni pokus “BackRub” koji su ta dvojica vodila iz
svoje spavaonice na Stanfordovu kampusu od siječnja 1966. godine.
Nakon što je dvojac dignuo lovu, do 15. rujna su kupili prve
poslužitelje i svoj su akademski projekt preselili u prijateljevu
garažu u Menlo Parku, a toga dana su i službeno dobili internetsku
domenu Google.com. Do pokretanja toga poslužitelja uspjeli su prikupiti
1,1 milijun dolara, gotovo po sveučilišnim hodnicima.
Ostalo je povijest. Tko se tada novcem kockao na Google, igrao je na
kartu koja je imala najbrži rast u povijesti. Selili su se brzo jer su
isto tako prerastali nekretnine u koje su se useljavali. Iz Menlo
Parka, otišli su u Palo Alto, da bi se skrasili s druge strane ceste.
Mountain View u okrugu Santa Clara i zgrada Googleplex sada im je
stalno sjedište u dnu Zaljeva San Francisca. Plac od 47 tisuća
četvornih metara su kupili su 2006. godine za 319 milijuna dolara od
diva Silicon Graphicsa, nakon što su ga tri godine imali u zakupu.
Načelo “sve naopako”
Početni kapital narastao je do 19. kolovoza 2004. na 1,67 milijardi
dolara, kada je Google izašao na burzu da proda manji dio svojih udjela
po 85 dolara, a unatoč tome tvrtka je dionice u kratko vrijeme
rasprodala i već tada je vrijedila 23 milijarde. Vrijednost iste te
dionica 31. listopada bila je 700 dolara.
Danas se vrijednost tvrtke procjenjuje na 160 milijardi dolara, po čemu
je tvrtka s manje od 20 tisuća zaposlenih najvredniji “monolitni”
gospodarski subjekt na svijetu. Prošloga tjedna iz baze Vanderberg
lansiran je satelit kojim će Google za svoj besplatni program Google
Earth fotografirati Zemlju toliko detaljno da će jedan osobni automobil
biti predstavljen s osam kockica.
Ali, dosta brojki. Gdje su tajne?
Googleov izum pretraživanja i rangiranja stranica po važnosti u
vlasništvu je Stanforda, a u patentnim ispravama vodi se kao
intelektualni proizvod Larryja Pagea. Softverski “stroj” – zbog čega
tri od četiri surfera za pretraživanje odabiru Google – nije njihov!
Tražilica je bila samo početak. Čak 99 posto Googleove zarade potječe
od oglašavanja.
Tu je biznis okrenut posve naopako u odnosu na školska pravila: umjesto
da sa sve češćim posjećivanjem njihove stranice cijena oglasnog
prostora raste, a sve skuplje i šarenije oglase objavljuju sve bogatije
tvrtke, oglašavanje na Googleu je sve jeftinije, pa si ga mogu
priuštiti i, npr., domaći programeri početnici.
Onome tko nešto traži po mreži diskretno će se u dnu stranice ponuditi
veza s popisom oglašivača podudarna s temom koja se pretražuje, ili će
oglasi biti neuznemirujuće ili jedva zamjetne veze sa strane.
Potencijanom kupcu korisna informacija, oglašivačima minimalan trošak!
Poslovni model Googlea najprije je temeljen na korisnosti, a tek potom
na “brojenju novca”. Zato i mnogo toga što iz Googlea izlazi djeluje
besplatno i ni od koga se izravno ne traži novac. Po istoj toj
filozofiji Google je već godinama u Forbesovu izboru najpoželjniji
poslodavac na svijetu.
Može li sve badava
Netko tko je upravo završio fakultet možda će najprije u takvoga
poslodavca pitati za novac, da bi počeo planirati svoj život, u Googleu
će naći izdašnoga poslodavca. Ali će promašiti bit. Dobar život u
Googleu rezultat je filozofije tvrtke koja je sročena u, moglo bi se
reći, deset nadahnutih načela.
Mnogi bi od toga štošta mogli naučiti:
1. Najviše nas zanima korisnik, ostalo potom dođe samo
2. Najbolje je raditi samo jednu stvar, ali da ona bude zaista dobra
3. Brzo je bolje nego sporo
4. Demokracija na webu je stvarna
5. Kad tražiš odgovor, ne moraš nužno biti za stolom
6. Novac se može zarađivati ne čineći zlo
7. Negdje vani uvijek je informacija koja nam treba
8. Potreba za informacijama ne poznaje državne granice
9. Možete biti ozbiljni, a da ne nosite svečano ruho
10. Izvrsno nije dovoljno dobro.
Zaposleni u Googleu uopće ne moraju izvještavati o tome što rade sve
dok nemaju što pokazati. Nema radnog vremena, ali zato što nemate kamo
s djecom ili želite jesti, ne morate prekidati koncentraciju: tu su
brižljivo uređene i vođene danonoćne jaslice i vrtić, a od prvoga dana
u Googleu je na razinu kulta dignuta potreba da posvuda bude
neograničena količina raznovrsne i izvrsne hrane.
I u garaži u Menlo Parku bio je uvijek pun rashladni ormar s napicima,
a pri ruci sve vrste slanih i slatkih grickalica. Danas u Googleplexu
usred radnog vremena džez svira živi sastav, a kasni obiteljski tulumi
s techno glazbom svakoga su vikenda.
Bitno je stvoriti proizvod ma koliko početna ideja djelovala ludo. Zbog
toga je izumljen i Gmail, besplatna elektronička pošta čiji se
kapacitet povećava brže nego što ga korisnici mogu puniti, besplatni
atlas, kako na webu, tako i kao posebna aplikacija Google Earth,
besplatni uredski programi kojima se preko weba ne samo mogu stvarati i
uređivati standardni dokumenti s tekstom, kalkulacijskim tablicama i
prezentacijama, a stalno se unapređuje i strojno prevođenje, ne samo
stranica na webu, nego i bilo kojih drugih sadržaja. I hrvatski jezik
našao se u Googleovu zviježđu jezičkih alata.
Googleovi programeri udarili su i temelje softvera Android za mobilne
uređaje budućnosti (kojima će se moći telefonirati). Pozvali su
programersku zajednicu da u projektu slobodno i besplatno sudjeluju –
dok će završen softver kao besplatan ponuditi proizvođačima
telekomunikacijskih gadgeta. Ne stvori li se kritična masa proizvođača,
uopće ne treba sumnjati da će taj telefon Google sam proizvesti, a neće
se obazirati na uske sebične interese telekoma.
Dakle, može sve badava ako to ljudi koriste!
Zato nimalo ne začuđuje ako netko tko poznaje Larryja i Sergeya ustvrdi
da su oni i danas iznimno normalni momci. Svatko od njih radi za dolar
godišnje, a to što su se na druge načine monstruozno obogatili nije ih
nimalo izmijenilo.
Microsoft nije shvatio
Prošloga tjedna ponovno su se na terasi običnog restorana, pred očima
prolaznika, našli s Davidom Filoom i Jerryjem Yangom, tek malo starijim
osnivačima tražilice Yahoo, s kojima su se dogovorali kako da se se
zajedno odupru nemoralnoj ponudi iz Microsofta koji silno želi kupiti
Yahoo. Microsoft nije na vrijeme prepoznao internetski medij, nije
razvijao internu korporativnu kulturu kakvu razvija Google i mnoge
druge tvrtke iz Silicijske doline i sada mu ni sve bogatstvo ne pomaže
da kupi. A vjerojatno uopće ne može razumjeti zašto Google želi
zaštititi nezavisnost svojeg glavnog konkurenta.
INTERNET Asocijacije su bile revolucija