rekapitulacija

BDP će nastaviti rasti, ne prijeti nam grčki scenarij, no problem je javni dug

16.06.2015., Zagreb - U hotelu Sheraton odrzana je konferencija Dvije godine u EU - Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima financiranim iz EU fondova. Branko Grcic, Boris Vujcic, Branko Baricevic, Carlos Pinerua.  Photo: Zarko Basic/PIXSELL
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
17.06.2015.
u 06:30

Ni nove članice EU nisu u prve dvije godine uspjele povući novac iz fondova EU, neke su ugovorile, a neke ni to. Mi ćemo uskoro imati prve isplate

– Kada se govori o koristima od EU, treba imati na umu da su novije članice EU ušle u nju dok je situacija još bila dobra, a mi smo ušli u vrijeme krize, te i da njima, bez obzira na situaciju na tržištu, početak nije bio lagan – rekao je Branko Baričević, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik u predstavništvu EK u Hrvatskoj na skupu Dvije godine u EU u organizaciji konzultantske kuće PwC i tjednika Lider. Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić rekao je da su pomaci posebno vidljivi u posljednje vrijeme – od rasta investicija do izvoza i zapošljavanja pa i ušteda u proračunu u odnosu na plan – te je iskazao vjeru da će se takav trend nastaviti. Smatra kako bi situacija kod nas bila puno bolja da smo imali novac koji je bio na raspolaganju novim članicama EU kada su ušle u Uniju. Jer, tada se novim članicama rast izvoza povećao s godišnjih jedan posto na oko 3-5 posto, a izvan EU nekima i do deset posto. Usporedo su im rasle i investicije, oko 1,5 do tri posto. A što se tiče iskoristivosti sredstava iz fondova, ni one nisu u prve dvije godine povlačile novac.

– Primjerice, Češka je u drugoj godini ugovorila 20 posto sredstava, ali isplata nije bilo. Rumunjska u dvije godine nije ništa ni ugovorila. A mogućnost grčkog scenarija Baričević je odbacio jer mi nismo u eurozoni i kod nas EK i Vlada rade na rješavanju problema, odnosno, tvrdi, grčki nam scenarij ne prijeti. Guverner HNB-a Boris Vujčić upozorio je na problem javnog duga koji je porastao sa 39 posto prije krize na lanjskih 85 posto udjela u BDP-u. Iako je uzrok tome djelomično i drugačija statistika, jer su se u dug pribrojili HAC, ARZ, HŽ, HBOR, lokalne jedinice i HRT, taj bi dug i bez njih bio znatno veći u odnosu na sedam godina prije, odnosno 68,6 posto.

>> 'Javni dug nije poguban za rast BDP-a. To je dogma'

Komentara 5

BA
batman
07:26 17.06.2015.

Izbori,nema druge!!!!!!

TO
tolitol
09:19 05.07.2015.

Jedina razlika između Grčke i Hrvatske je u tome što je Grčka u eurozoni pa je nju imao tko spašavati. Hrvatska je izvan i kada bankrotira nitko u pomoć neće priskočiti. Imamo rast BDP-a (doduše još nepotvrđeni) od 0,2 posto, a javni dug nam skače za milijarde eura svake godine. Ajmo zato režimski novinari dizati maglu o tome kako nam dobro ide jer nismo Grčka.

BR
brojevi
10:05 17.06.2015.

*BDP će nastaviti rasti, ne prijeti nam grčki scenarij,...* Slažem se ministre ali ako promijenimo Vladu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije