Hrvatska je u skupini četiriju zemalja EU čiji je javni dug u prvom tromjesečju ove godine najviše narastao u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Javni dug na kraju ožujka iznosio je 221,8 milijardi kuna, odnosno 68 posto BDP-a i na godišnjoj razini porastao je za 9,9 postotnih bodova.
Najbolje Poljska i Njemačka
Na kraju četvrtog lanjskog kvartala javni dug naše zemlje iznosio je 67,4 posto BDP-a, a u prvom kvartalu 2013. godine 58,2 posto BDP-a. Uz Hrvatsku, najveći rast javnog duga na godišnjoj razini imali su Cipar za 24,6 postotnih bodova, Slovenija 23,9 i Grčka 13,5 postotnih bodova. S druge strane, najveće usporavanje javnog duga ostvarile su Poljska i Njemačka, a u te dvije zemlje isti je trend vrijedio i prošle godine pa je zabilježen i najveći pad javnog duga u odnosu na posljednji lanjski kvartal.
Prema najvećem rastu u odnosu na kraj prošle godine opet je prednjačila Slovenija uz Mađarsku, Belgiju i Portugal. U eurozoni javni je dug, nakon dva kvartala pada, na kraju ovogodišnjeg ožujka u odnosu na posljednji kvartal lani porastao sa 92,7 na 93,9 posto BDP-a, dok je u cijelom EU porastao sa 87,2 na 88 posto BDP-a.
U Hrvatskoj je od 2010. do 2014. javni dug narastao za 50 posto. Najveći javni dug ima Grčka – 174 posto BDP-a, Italija 135,6 posto, Portugal 132,9 posto... U najnovijoj analizi HNB-a napominje se kako su rizici za financijsku stabilnost koji proizlaze iz domaće ekonomije još prisutni, upravo zbog rasta javnog duga i daljnjeg izostanka gospodarskog rasta.
Povoljno okruženje
– Iako bi procedura prekomjernog deficita trebala pružiti okvir za fiskalnu politiku koja će osigurati održivost javnog duga u idućem razdoblju, znatan rast državnog duga u proteklih nekoliko godina te dugotrajna recesija utječu na relativno lošu percepciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima – ističu u analizi središnje banke.
Tvrde da se ta percepcija ogleda u relativno visokim premijama za rizik u odnosu na usporedive države te čini trošak financiranja gospodarstva visokoosjetljivim na promjene sklonosti riziku na svjetskim financijskim tržištima. Ipak, u prilog nam ide povoljno okruženje na svjetskim tržištima koje smanjuje premiju rizika pa nam se i zato rizik refinanciranja vanjskog duga koji dospijeva u ovoj godini smanjuje, čemu je dokaz posljednje rekordno izdanje državne obveznice uz prinos od svega četiri posto. U HNB-u dodaju i kako je rizik smanjen zbog “malo manje loših” makroekonomskih izgleda za domaće gospodarstvo.
Što nas samo još čeka? !! . . . . . . . . . Zar ovi na vlasti ne vide što rade državi i građanima?