Hrvatskoj treba 42 milijuna noćenja (lani ih je bilo 66 mil. u komercijalnim objektima, op.a.), ali raspoređenih u izvanljetnim mjesecima i diljem zemlje. Sezonalnost je kod nas izraženija nego i u jednoj europskoj turističkoj zemlji, relativni su prihodi po noćenju od 2008. naovamo pali 40 posto, a premašen je i optimalan broj noćenja po stanovniku.
– U Hrvatskoj po stanovniku dolazi 15 noćenja, kao, recimo, i u Crnoj Gori, dok Grčka po stanovniku ima devet turističkih noćenja, Španjolska osam, a Italija šest. Što je gore, u pojedinim istarskim destinacijama noćenja je po stanovniku od 200 do 1500. Hrvatska si rast u špici može dopustiti jedino ako želi biti jeftina destinacija masovnog turizma – upozorio je Vladimir Preveden iz konzultantske kuće Roland Berger na Adria Hotel Forumu. Smatra neodrživim da samo 10% turističkih kompanija stvara čak 85% prihoda.
Nedostatak novih, globalnih igrača i greenfield investicija kronična je boljka domaćeg turizma. Za Tomislava Popovića, predsjednika uprave rovinjske Maistre, koja se sprema upustiti i u takve, izazovnije projekte, o tome nema tajni.
‘Lokalci’ snalažljiviji
– Volio bih vidjeti stranca, investitora koji se može nositi s našom lokalnom situacijom. Mi ‘lokalci’ se snalazimo jer imamo kontinuitet i naučili smo preskakati barijere – kaže Popović. U to se na vlastitoj koži osvjedočio Otmar Michaeler, iz austrijske Grupe Falkensteiner Michaeler.
– U Zadar smo došli prije 15 godina s velikim očekivanjima, a malo se obistinilo. Odnos prema ulagačima u Hrvatskoj je nula, investitor se mora oslanjati samo na sebe i ne očekivati pomoć. Ulagači traže jasna pravila i brze reakcije. Hrvatskoj treba i nova vrijednost u turizmu kako bi ulagači vidjeli mogućnost za dobit. Trebate strategiju privlačenja novih ulagača. Umjesto toga, 15 godina slušamo o manje-više istim problemima – kaže Michaeler.
– Hrvatska kao da ima previše pa se ne uspijeva usredotočiti na to što su joj prednosti, a što slabe točke. Zašto, recimo, nemate igrališta za golf? Sad je kasno za kopiranje Austrije ili Turske, koje su ulagačima davale financijske poticaje, ali ima drugih načina. Zašto PDV za ulagače u početku ne bi bio nula? – pita Michaeler te ističe da su Falkensteinerove ambicije širenja na Split, Dubrovnik i Istru zbog svega na čekanju.
Crnogorci bolji
U međuvremenu Turska se, recimo, okrenula novom načinu privlačenja investitora. – Devedesetih smo izdvajali velike svote za poticanje razvoja turizma, financijski smo podržavali investicije. Sada, međutim, investitore potičemo poreznim rasterećenjem i dodjeljivanjem zemljišta. Pritom, okrećemo se zimskom turizmu u razvoju termi. Turska, naime, ima 1500 termalnih izvora – kazao je Seyfittin Ferhat Özkan iz turskog ministarstva kulture i turizma.
Od Hrvatske je u privlačenju turističkih investicija uspješnija i Crna Gora. – Sve što zanima ili treba potencijalnom ulagaču rješavamo brzo i efikasno, ali ključno je bilo što nam je došao kanadski poduzetnik Peter Munk s ulaganjem od oko 600 milijuna eura. Kad dobijete jednog takvog ulagača, drugi praktički dolaze sami – kaže Predrag Jelušić, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore. Za to vrijeme naš turizam, kako reče hotelijer Željko Kukurin, pozitivno stagnira.
– Proizvod koji imamo danas imali smo i ‘80-ih, samo su onda bile kategorije hotela A i B, a sad su to hoteli s četiri, pet zvjezdica. Da bismo pokrenuli greenfield ulaganja, mora se riješiti turističko zemljište, ubrzati administraciju i sniziti PDV. Imamo stopu od 13%, a mediteranske zemlje koje rastu 6-7% – ističe Kukurin. Ministar turizma Darko Lorencin tvrdi da se u turizmu ove godine ulaže zamalo pola milijarde eura, a smatra da će Kupari i projekt elitnog turizma u NP Brijuni privući i neke globalne igrače. Obvezujući natječaj za Kupare najavljuje, inače, tijekom veljače, a neobvezujući za Brijune već u ožujku.
>>Hrvatska elektroprivreda kreće u veliki zeleni šoping!
