Oko 90 potencijalnih ulagača, od čega je više od polovice hrvatskih iseljenika iz 17 zemalja, okupili su se u Zagrebu na skupu Meeting G2.1 posvećenom ulaganju u Hrvatsku.
Problem birokracije
Cilj skupa je umrežiti ljude i vidjeti koje su mogućnosti ulaganja u Hrvatsku – kazao je Josip Hrgetić, organizator skupa, inače povratnik iz Venezuele koji se prije tri godine vratio u Hrvatsku. Iseljenici koji su se okupili, kako su rekli, došli su izvidjeti situaciju. U anketi provedenoj među iseljenicima, vezanoj za područje ulaganja, najveći je interes iskazan za turizam i startup projekte. Puno je manje interesa za građevinu ili, primjerice, poljoprivredu. Ono što u razgovoru najviše spominju kao prepreku je birokracija u zemlji. – Iskustva mojih kolega iz Kanade koji već rade u Hrvatskoj nisu dobra. Žale se na problem birokracije, htjeli bi više otvorenosti... Ja u Kanadi imam tvrtku za komunikacije, a plan mi je proširiti se i na hrvatsko tržište – rekla je Caroline Spivak i dodala da kao djeca iseljenika žele pomoći i vidjeti razvoj zemlje koja će zauzeti svoju poziciju u EU.
Petar Nestorović nećak je iseljenika iz Perua, koji zasad ne želi ni reći ime tvrtke jer tek je došao izvidjeti situaciju, odnosno mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Pri tome, kaže, nije isključeno da se jednog dana i vrati u Hrvatsku. – Nitko nije došao da odmah sutra uloži u Hrvatsku, nego da vidi koje su mogućnosti, a bit će važan i onaj tko otvori jedno i onaj tko otvori tisuću radnih mjesta – rekao je Hrgetić. Za privlačenje ulagača, rekao je, važno je da država ima manji broj lokalnih jedinica, da se promijeni Zakon o radu, problem kreditiranja, odnosno da iduća vlada napravi važne promjene...
Jačanje suradnje
Što Hrvatska nudi, iznio je ravnatelj Agencije za investicije Damir Novinić izdvojivši brže izdavanje građevinskih dozvola, za neke projekte u samo jedan dan, donošenje zakona o strateškim investicijama, nemijenjanje poreznog zakona za ulagača u deset godina...
Skup je otvorila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknuvši kako od početka političkog djelovanja ističe potrebu jačanja veze domovinske i iseljene Hrvatske. – To jačanje veza ima dva temeljna cilja – očuvati nacionalni identitet hrvatskoga iseljeništva, osobito među naraštajima Hrvata rođenima u iseljeništvu, te što više politički, kulturno i gospodarski, ali i demografski, povezati iseljeništvo s Hrvatskom i uključiti ga u tokove domovinskog života – rekla je predsjednica.
Islejnici trebaju prvo otvoriti isljeničku banku u Hrvatskoj,banku koju bi oni financirali i vodili,drugo svakom poduzetniku koji se vrati u Hrvatsku i investira određenu svotu novca u odbranu granu industrije treba omogućiti 10 godina poslovanja bez plaćnja poreza na dobit.Sa ova dva relativno jednostavna poteza bi pokrenuli našu ekonomiju bez podizanja inozemnih kredita i vratili naše iskusne poslodavce u svoju domovinu.