Do sredine ljeta cijene će pasti i do 2 posto, no to ne treba
povezivati s deflacijom niti strahovati da svijet tone još dublje.
Nije deflacija
Pad cijena bit će pozitivan za zbivanja u 2010. godini, izjavio je
glavni ekonomist banke BLB dr. Jürgen Pfister, na predavanju u
zagrebačkom središtu Hypo banke na kojem je upozorio da su očekivanja
za ovu godinu bitno lošija od stvarnih kretanja.
Pfister umiruje da “nismo u ekonomskoj krizi već u recesiji”, a podaci
kažu da se u ekonomiji najjačih ekonomskih sila – SAD-a i Njemačke – ne
događa ništa neuobičajeno ni po veličini ni po trajanju. Panika je loš
pratilac ove krize, rekao je te pohvalio američkog predsjednika Baracka
Obamu koji pothranjuje mit o tome da je svemoguć.
– Tek ako mu Amerikanci prestanu vjerovati kriza će se produbiti –
rekao je Pfister te naveo podatke da je od 1973. godine američka
ekonomija prolazila kroz šest recesija i s većim padovima.
Kolika je nesigurnost pokazuje time kako ugledni ekonomisti očekuju da
će ove godine dolar prema euru biti od 1 do 1,55.
– Sve je moguće, ali naša je procjena da će iduća tri mjeseca euro
vrijediti 1,27 dolara – kazao je Pfister. Moguće je da dolar bude
prepoznat kao sigurno utočište.
Iako je poslao niz umirujućih poruka, Pfister je pozvao sve da se
riješe iluzija kako će tvrtke ostvarivati visoke profite. Tržištem
kapitala još će neko vrijeme dominirati strah i loša očekivanja, a pad
dobiti poduzeća mjerit će se dvoznamenkastim brojkama.
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, očekuje da će ove godine hrvatski
BDP pasti 3 posto, no ne isključuje ni 5 posto pada jer se smanjuju
investicije i potrošnja, a rastu zalihe. Dok su se lani tvrtke izravno
zaduživale u inozemstvu između 200 i 400 milijuna eura na mjesec, sada
uspijevaju pribaviti oko 50 milijuna eura kredita.
Stojić očekuje da će porezni prihodi podbaciti od 7 do 9 milijarda
kuna, a deficit će biti 10 posto BDP-a pa Vlada mora smanjiti proračun
10 posto želi li pomoći ekonomiji.
Rast kredita 8 posto
Analitičari Hypo banke očekuju da će kreditni plasmani rasti 8 posto. Kuna će biti pod pritiskom, pogotovu podbaci li turizam i bude li jačeg povlačenja dobiti, no na razini od 7,60 do 7,70 stvorit će otpor rastu tečaja. Hrvatska kao otvorena ekonomija ovisi o uspjehu monetarnih i fiskalnih stimulansa u razvijenim ekonomijama, a u međuvremenu mora smanjivati potrošnju i izdatke za plaće, mirovine, zdravstvo i infrastrukturne projekte, zaključuju.
