U Hrvatskoj je lani rođeno samo 36 tisuća djece, a trajno ili privremeno, prema službenim podacima MUP-a, iselile su se 52 tisuće građana! Neslužbeno, broj iseljenih u godinu dana procjenjuje se na 80 tisuća i s tim tempom osipanja za desetak godina ukupan broj stanovnika mogao bi pasti na 3,5 milijuna stanovnika.
Noćna je to mora za svaku zemlju ima li se na umu da je na zadnjem popisu iz 2011. godine u Hrvatskoj živjelo 4,2 milijuna stanovnika! S mladim ljudima odlazi polet i entuzijazam svojstven mladosti, bez kojega nijedno društvo ne može ići naprijed. Hrvatska bi s obzirom na prirodna bogatstva i potencijale koje ima trebala zaposliti i prehraniti puno veći broj građana nego što ih ima, no svejedno desetljećima se u tome ne uspijeva.
Pratite konferenciju uživo od 9.30 sati:
Politička i ekonomska elita snose najveću odgovornost za promašene ekonomske modele i uništena radna mjesta. Slavonija bi mogla nahraniti i dva puta veću zemlju nego što je Hrvatska, no ona se prazni, a država danas uvozi polovicu potrošnje mesa, voća, povrća, mlijeka i mliječnih prerađevina... Turizam se po prihodima vratio na prijašnje razine, no turizam može postati kičma hrvatske ekonomije tek kad se sezona s dva mjeseca rastegne na veći dio godine ili kad se na tanjure bude servirala domaća hrana. To što su ljudi postali glavni izvozni proizvod zemlje donekle je smanjilo socijalne tenzije i pritisak na državne socijalne institucije, no iseljavanje je postalo prvorazredan politički i društveni problem! Zemlja koja gubi ljudi nema perspektive, zbog čega demografski i ekonomski problemi čine okosnicu velike Večernjakove konferencije pod nazivom “Hrvatska kakvu trebamo”, koju sutra organiziramo u Zagrebu!
Hrvatska je u europskim okvirima srednje razvijena zemlja sa standardom koji je 30-40 posto niži od europskog prosjeka, ali i s potencijalima koji bi nas za jedno ili najviše dva desetljeća mogli pogurati među perspektivnije države kada bi vladajuće garniture odradile svoj dio posla! Stvari su zapravo jednostavne: treba izgraditi sustav u kojemu se isplati raditi, u kojemu se napreduje prema znanju, trudu i sposobnostima, a ne prema vezama i političkom zaleđu. Domovinski je rat, zasigurno, jednim dijelom utjecao na ekonomsko zaostajanje Hrvatske za tranzicijskim državama, no jednako kobni su bili i učinci dogovorne pretvorbe, prepletenost privatnih i državnih interesa, fokusiranje na povijesne traume, kriminal, izostanak konsenzusa o najvažnijim pitanjima, poistovjećivanje stranačkih i državnih interesa.
Sve su to razlozi zbog kojih je Hrvatska u 15 posljednjih godina od druge najrazvijenije tranzicijske države postala druga najnerazvijenija država, sa svim negativnim posljedicama koje su iz toga proizašle! Izvoz se počeo oporavljati, ali hrvatski robni izvoz čini samo 27 posto BDP-a, dok se vrijednost izvezene robe u Sloveniji, Češkoj ili Mađarskoj kreće oko 80 posto BDP-a. Srećom se taj nesklad donekle uravnotežuje s turizmom, pa ekonomski oporavak koji se donosi određeni preokret i niz pozitivnih procesa ne samo u izvozu nego i u investicijama, što se postupno prenosi i na tržište rada.
Premda je danas u Hrvatskoj zaposleno oko 140 tisuća radnika manje nego što ih je radilo 2008. godine, potražnja za radnicima raste i to ne samo u kratkotrajnim i ipak lošije plaćenim radnim mjestima u turizmu (gdje su najčešće plaće između 3500 i 4500 kuna) nego i u prerađivačkoj industriji, građevini, trgovini. Sve bi možda bilo bolje da se javni sektor brže mijenja, zbog čega i na Večernjakovoj konferenciji poseban prostor i vrijeme posvećujemo raspravi o obrazovanju i digitalnom društvu. Ne budemo li držali korak sa svijetom, mali su izgledi da ćemo biti zemlja u kojoj će mladi ljudi svoje snove pretakati u ugodnu stvarnost.
Konferenciju će zainteresirani moći pratiti i u izravnom prijenosu na internetskim stranicama Večernjeg lista i N1 televizije.
Sve zainteresirane televizije mogu računati i na video sirovinu i izjave. Do 16 sati će svi video materijali biti na serveru za pristup kojem se zainteresirane TV postaje moraju javiti Večernjem listu.
U ponedjeljak uz Večernji list i knjiga na dar: Hrvatska kakvu trebamo - prijedlog strateškog dokumenta za budućnost Republike Hrvatske
>>Hrvatska se ne smije bojati promjena ako želi uspjeti
>>Hrvatska za odmor sigurnija od pola svijeta
Sve jr to kak vi pišete,ali to pismo pošaljite u Sabor i direktno Pleenkoviću ili Kolindi....oni ionako ne čitaju ove vaše crtice...nit čitaju komentare,ako rade i to,onda se smiju i lupaju po koljenime,i govore kak je narod ionak bedast,.....vrijeme Matije siže.....